Bruxelles, 4. studenoga 2026. – Europska sredstva za istraživanje i inovacije u poljoprivredi moraju biti dostupna i malim proizvođačima te istraživačkim institucijama iz manjih država članica, a europski istraživački programi snažnije usmjereni na konkretne probleme s kojima se poljoprivrednici suočavaju na terenu. Poručio je to zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Odbor AGRI danas je s predstavnicima Europske komisije raspravljao o novom strateškom pristupu istraživanju i inovacijama za konkurentnu, otpornu i održivu poljoprivredu, šumarstvo, ruralna područja i prehrambene sustave – AgRI 2040 i Food 2040. Europska komisija strategiju je predstavila u rujnu s ciljem snažnijeg povezivanja znanstvenih istraživanja s konkretnom primjenom na gospodarstvima.
„Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za konkurentnost, otpornost i pravednost poljoprivrede smatram da jedan od naših ključnih ciljeva mora biti osigurati da istraživanje i inovacije budu dostupni svim poljoprivrednicima, a ne samo velikim proizvođačima koji već imaju financijske i stručne kapacitete za njihovu primjenu“, rekao je Vešligaj.
Strategija AgRI 2040 predviđa snažnije povezivanje istraživanja, inovacija i njihove praktične primjene, uz uključivanje poljoprivrednika, šumara i ruralnih zajednica kao korisnika, ali i sukreatora novih rješenja. Komisija među prioritetima navodi otpornost poljoprivrede, sigurnost hrane, digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, robotiku, zaštitu prirodnih resursa i jačanje konkurentnosti sektora.
Za razdoblje nakon 2027. istraživački dio te politike trebao bi biti povezan s novim programom Horizon Europe i Europskim fondom za konkurentnost. Komisijin prijedlog Fonda pritom predviđa zasebno područje za zdravstvo, biotehnologiju, poljoprivredu i biogospodarstvo, među čijim je ciljevima jačanje konkurentnosti, održivosti, otpornosti i pravednosti poljoprivrede te dugoročne prehrambene sigurnosti EU-a.
Vešligaj je tijekom rasprave otvorio pitanje hoće li takav model financiranja omogućiti ravnopravan pristup sredstvima i poljoprivrednicima te istraživačkim institucijama iz manjih država članica.
„Moje konkretno pitanje Komisiji jest kako ćemo osigurati da poljoprivrednici iz manjih država poput Hrvatske stvarno imaju pristup Fondu za konkurentnost. Europska sredstva ne smiju završavati samo ondje gdje već postoje najveći istraživački centri, najveće kompanije i najveći kapaciteti za pisanje projekata. Izvrsnost mora ostati važna, ali moramo osigurati da dobre ideje i stvarni problemi iz svih dijelova Europe dobiju priliku“, istaknuo je Vešligaj.
Upozorio je i na potrebu smanjivanja nepotrebnih administrativnih i regulatornih prepreka koje otežavaju uvođenje novih rješenja na poljoprivredna gospodarstva, uz istodobno očuvanje europskih standarda sigurnosti hrane, zaštite okoliša i zdravlja.
Posebno je naglasio potrebu da se europski istraživački programi više usmjere prema problemima koji poljoprivrednicima već danas uzrokuju velike gospodarske štete. Kao primjer izdvojio je zlatnu žuticu vinove loze, karantensku bolest koja je posljednjih godina zahvatila vinogradarska područja u nizu država članica, uključujući Hrvatsku.
„Kada govorimo o strategiji razvoja do 2040., moramo ostaviti prostor i za probleme koji danas nisu dovoljno zastupljeni u europskim istraživačkim projektima. Zlatna žutica vinove loze konkretan je primjer. Trebamo sredstva za istraživanje bolesti, njezina širenja, ranog otkrivanja i učinkovitijih načina suzbijanja, ali i omogućiti našim fakultetima i znanstvenim institucijama da aktivno sudjeluju u tim projektima“, rekao je Vešligaj.
Europska unija već financira pojedine projekte usmjerene na taj problem. Novi projekt SUPPORTVitis u okviru programa Horizon bavi se zlatnom žuticom, Xylellom fastidiosom i virusom crvene pjegavosti vinove loze te razvija metode ranog otkrivanja, nadzora i održivijeg suzbijanja bolesti. U Italiji se kroz ZPP istodobno provode projekti FD-STOP, FLAVOTRACK i RESISTO.FD, usmjereni na naprednije praćenje bolesti, prediktivne modele i razvoj otpornijih trsova.
Prema Vešligaju, upravo takve projekte treba širiti i povezivati s područjima koja su bolešću najteže pogođena.
„Nije dovoljno razviti tehnologiju ili novo znanje ako ono nikada ne dođe do vinograda, njive ili staje. Istraživanje mora početi od stvarnog problema poljoprivrednika, a njegov rezultat mora biti rješenje koje si taj poljoprivrednik može priuštiti i koristiti. To je jedini način da inovacije stvarno pridonesu konkurentnijoj i otpornijoj europskoj poljoprivredi“, zaključio je Vešligaj.
Vešligaj je izvjestitelj Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj za izvješće Europskog parlamenta „Jačanje konkurentnosti, otpornosti i pravednosti poljoprivrede EU-a“, koje se trenutačno nalazi u parlamentarnoj proceduri.
