Bruxelles, 3. studenoga 2026. – Hrvatskoj za zatvaranje stambenog jaza nedostaje gotovo 237 tisuća stanova, dok ih istodobno više od 595 tisuća stoji prazno. Na taj paradoks hrvatskog stambenog tržišta upozorio je gradonačelnik Kastva i zastupnik u Hrvatskom saboru Matej Mostarac na javnom saslušanju Posebnog odbora Europskog parlamenta za stambenu krizu, na kojem je sudjelovao i zastupnik Marko Vešligaj.
Javno saslušanje „Housing Markets without Speculation: Public Tools to Restore Housing Affordability“ bilo je posvećeno javnim politikama kojima države i gradovi mogu ograničiti negativne učinke špekulacija nekretninama i povećati dostupnost stanovanja. Uz hrvatski primjer predstavljena su iskustva i modeli iz drugih država članica.
Brojke koje je predstavio Mostarac proizlaze i iz hrvatskog Nacionalnog plana stambene politike do 2030. Prema analizi Ekonomskog instituta Zagreb, stambeni jaz u Hrvatskoj iznosi 236.731 stambenu jedinicu, dok podaci Popisa stanovništva pokazuju da je 595.280 stanova prazno. To znači da je praznih stanova približno dva i pol puta više od procijenjenog manjka. Ukupno čak 958 tisuća, odnosno oko 40 posto hrvatskog stambenog fonda, ne koristi se za trajno stanovanje.
„Ove brojke možda najbolje pokazuju zašto stambenu krizu ne možemo riješiti samo novom gradnjom. Imamo ogroman postojeći stambeni fond koji nije dostupan ljudima kojima je stan potreban za život. Zato istodobno moramo graditi javne i priuštive stanove, ali i aktivirati prazne nekretnine, poticati dugoročni najam i suzbijati špekulativne prakse koje stanovanje čine sve nedostupnijim“, poručio je Vešligaj.
I sam Nacionalni plan stambene politike zaključuje kako Hrvatska nema samo problem nedovoljne ponude stambenih jedinica, nego prije svega problem strukture potražnje i načina korištenja postojećeg stambenog fonda. Uz 595 tisuća praznih stanova, oko 231 tisuća stambenih jedinica koristi se u turističke svrhe, a približno 132 tisuće za različite poslovne djelatnosti.
Mostarac, koji je uz dužnost gradonačelnika Kastva od 2025. i zastupnik u Hrvatskom saboru, predstavio je tri područja na kojima bi, prema njegovu prijedlogu, trebala počivati buduća stambena politika.
Prvo je povećanje i trajno očuvanje fonda priuštivih stanova kroz novu javnu gradnju, obnovu postojećih zgrada i prenamjenu nekretnina koje danas nisu u funkciji stanovanja. Drugi je stvaranje uvjeta u kojima prednost imaju ljudi kojima je stan potreban za život, uz porezne instrumente, snažnije poticanje dugoročnog najma i odgovarajuću regulaciju najamnina. Treći stup odnosi se na osiguravanje sigurnog i primjerenog doma za osobe koje su posebno izložene stambenoj nesigurnosti – uključujući starije osobe, osobe bez doma i radnike koji žive u neadekvatnim uvjetima.
„Stan nije obična roba. On može biti ulaganje, ali njegova je primarna funkcija da bude nečiji dom. Kada mlada obitelj ili čovjek koji radi ne može doći do stana, dok stotine tisuća nekretnina stoje prazne ili se koriste isključivo kao investicijska imovina, jasno je da tržište samo neće riješiti problem. Javna politika mora vratiti ravnotežu“, istaknuo je Vešligaj.
Problematika praznih stanova već je prepoznata i u radu hrvatskih institucija. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao jedan od ključnih ciljeva nacionalne stambene politike navodi upravo vraćanje dijela praznog fonda u funkciju dugoročnog stanovanja. I Međunarodni monetarni fond, koji je hrvatski stambeni jaz procijenio na 232.750 jedinica, među problemima hrvatskog tržišta ističe visok udio neiskorištenih nekretnina.
Za Vešligaja, člana Posebnog odbora Europskog parlamenta za stambenu krizu, jedan od važnih dijelova europskog odgovora mora biti i snažnija podrška gradovima i općinama.
„Gradovi vide problem iz prve ruke. Oni znaju koliko mladih obitelji ne može pronaći stan, koliko nedostaje priuštivog najma i koliko nekretnina stoji izvan funkcije. Zato im trebamo dati i financijske mogućnosti i regulatorne alate da povećavaju javni stambeni fond i provode politike prilagođene vlastitim lokalnim prilikama“, rekao je Vešligaj.
Europski parlament u dosadašnjem radu na stambenoj krizi također je pozvao na aktiviranje praznih i zapuštenih nekretnina, povećanje transparentnosti tržišta, razmjenu učinkovitih modela protiv štetnih oblika financijalizacije i špekulativne kupnje te povećanje dugoročne ponude priuštivog stanovanja.
„Stanovanje mora ponovno biti dostupno ljudima koji od svojeg rada žele izgraditi život u svojem gradu ili općini. Ne smije postati privilegija onih s najdubljim džepom niti tržište na kojem se stanovi gomilaju samo radi profita. Krov nad glavom temelj je sigurnosti, samostalnosti i dostojanstvenog života i upravo tako moramo oblikovati i hrvatsku i europsku stambenu politiku“, zaključio je Vešligaj.
