Rab, 30. listopada 2026. – Kako ponovno aktivirati poljoprivredno zemljište, ojačati male OPG-ove i povezati otočnu proizvodnju s preradom, turizmom i lokalnim tržištem bile su glavne teme javne tribine „Poljoprivreda, naša hrana, naši otoci, naša budućnost“, održane u Rabu. Na tribini su sudjelovali zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović i saborska zastupnica Maria Blažina, uz velik interes lokalnih poljoprivrednika i građana.
„Otočna poljoprivreda ne može se promatrati kao da se odvija pod istim uvjetima kao proizvodnja na kopnu. Viši troškovi prijevoza, nedostatak vode, rascjepkanost zemljišta, mala gospodarstva i ograničene mogućnosti prerade i plasmana stvarni su problemi na koje europske i nacionalne politike moraju odgovoriti“, poručio je Vešligaj.
Posebnosti na koje je upozorio prepoznate su i na europskoj razini. Europski parlament među glavnim ograničenjima poljoprivrede na otocima navodi udaljenost od kopna, visoke troškove prijevoza, mala i rascjepkana gospodarstva, nedostatak infrastrukture i vode te snažnu ovisnost o lokalnim tržištima. Europska komisija u ovogodišnjoj strategiji za otoke dodatno upozorava na problem nestašice vode, demografskog pada i prevelike ovisnosti otočnih gospodarstava o turizmu.
Prema podacima predstavljenima na tribini, na području Raba djeluje oko 400 poljoprivrednih gospodarstava i drugih poljoprivrednih subjekata, uz više od 900 hektara poljoprivrednog zemljišta, približno 2.700 ovaca i gotovo tisuću pčelinjih zajednica. Upravo u takvim postojećim kapacitetima sudionici tribine vide prostor za snažniji razvoj otočne proizvodnje.
Ivica Lukanović predstavio je pristup koji bi povezao četiri kvarnerska otoka – Rab, Krk, Cres i Lošinj – kroz aktiviranje poljoprivrednog zemljišta i pašnjaka, rješavanje pitanja vode i druge infrastrukture te zajednička ulaganja u stručnu podršku proizvođačima, preradu, skladištenje, logistiku, brendiranje i tržište. Na Rabu se pritom kao posebni potencijali izdvajaju ovčarstvo, pčelarstvo, agrumi i daljnji razvoj tradicije uzgoja naranči.
„Otoci imaju zemlju, znanje, tradiciju i proizvode. Problem je što su ti elementi prečesto međusobno nepovezani. Naš je posao stvoriti sustav u kojem će poljoprivrednik imati vodu i zemljište, mogućnost prerade i skladištenja, stručnu pomoć i, na kraju, tržište na kojem svoj proizvod može prodati po cijeni od koje može živjeti“, rekao je Vešligaj.
Posebno je istaknuo mogućnost snažnijeg povezivanja poljoprivrede i turizma. Otoci, prema njegovim riječima, ne bi trebali istodobno imati milijune turističkih noćenja i lokalne proizvođače koji teško pronalaze stabilno tržište za svoje proizvode.
„Velik dio hrane koju tijekom turističke sezone konzumiramo na našim otocima dolazi izvana. Moramo napraviti puno više da se lokalni proizvod nađe u hotelu, restoranu, trgovini i na stolu naših gostiju. Time ne jačamo samo poljoprivredu nego stvaramo autentičniju turističku ponudu i veći dio vrijednosti zadržavamo na otoku“, naglasio je Vešligaj.
Kao član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i izvjestitelj Parlamenta za izvješće o jačanju konkurentnosti, otpornosti i pravednosti europske poljoprivrede, Vešligaj istaknuo je da iskustva otočnih proizvođača želi ugraditi i u svoj rad u Bruxellesu.
Prema njegovu mišljenju, buduća Zajednička poljoprivredna politika mora snažnije uzimati u obzir trajna geografska ograničenja otočnih gospodarstava, a europska i nacionalna sredstva moraju biti dostupnija malim proizvođačima. Posebno je izdvojio ulaganja u vodoopskrbu i navodnjavanje, očuvanje poljoprivrednog zemljišta, preradu, udruživanje proizvođača i lokalnu infrastrukturu.
„Ne možemo od malog OPG-a na otoku očekivati da se pod potpuno jednakim uvjetima natječe s velikim proizvođačem na kontinentu. Jednaka pravila nisu uvijek i pravedna pravila ako su početni uvjeti potpuno različiti. ZPP mora prepoznati specifičnosti otočne poljoprivrede“, rekao je Vešligaj.
Posebnu vrijednost tribini, dodao je, dali su brojni poljoprivrednici koji su kroz pitanja i vlastita iskustva upozorili na konkretne probleme s kojima se svakodnevno susreću.
„Takvi razgovori su mi iznimno važni. Izvješće na kojem radim u Europskom parlamentu ne smije nastati samo u Bruxellesu. Želim u njega prenijeti ono što mi govore ljudi koji proizvode hranu – u Zagorju, Slavoniji, Dalmaciji ili ovdje na Rabu. Europska poljoprivredna politika ima smisla samo ako odgovara na njihove stvarne probleme“, istaknuo je Vešligaj.
Zahvalio je SDP-u Rab na organizaciji i pozivu, Ivici Lukanoviću i Mariji Blažini na raspravi i predstavljenim prijedlozima te posebno okupljenim poljoprivrednicima i građanima.
„Neće se sve promijeniti preko noći, ali negdje moramo početi. Ovdje imamo ljude, ideje i potencijal. Zato mi se sviđa poruka kojom smo završili tribinu: krenimo od Raba. Krenimo konkretno“, zaključio je Vešligaj.
