Vešligaj u Dubrovniku: Budući ZPP mora odgovarati potrebama hrvatskih poljoprivrednika

28. 09. 2026. | Novosti

Dubrovnik, 27. rujna 2026. – Kako osigurati da buduća Zajednička poljoprivredna politika odgovara stvarnim potrebama hrvatskih poljoprivrednika bila je glavna tema sastanka zastupnika u Europskom parlamentu Marka Vešligaja s članovima Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora i predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore. Sastanak je održan na marginama međuparlamentarne konferencije „Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a“, koja je u Dubrovniku okupila predstavnike država skupine EU MED 9.

Sastanak je održan na inicijativu predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Željka Mihelića, a sudjelovali su i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, članovi Odbora te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler. Razgovaralo se o budućem financiranju poljoprivrede u Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2028.–2034. i prioritetima koje Hrvatska treba zastupati u raspravama o ZPP-u nakon 2027. godine.

Kao član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i izvjestitelj za izvješće o položaju poljoprivrednika te jačanju konkurentnosti, otpornosti i pravednosti europske poljoprivrede, Vešligaj predstavio je aktualni rad Europskog parlamenta te se osvrnuo na prijedloge i probleme koje je iznijela Hrvatska poljoprivredna komora.

„U trenutku kada se odlučuje o europskom proračunu i poljoprivrednoj politici nakon 2027., važno je da se u Bruxellesu vrlo jasno čuje što treba hrvatskim poljoprivrednicima. ZPP mora ostati snažna zajednička politika koja čuva proizvodnju hrane, prihod poljoprivrednika i život naših ruralnih područja“, poručio je Vešligaj.

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore posebno su upozorili na slabu konkurentnost dijela domaće proizvodnje, manjak mladih poljoprivrednika, rast troškova te potrebu za snažnijim ulaganjem u tehnologiju i produktivnost. Kao probleme istaknuli su i nedovoljnu povezanost proizvođača s trgovačkim lancima te manjak zajedničke infrastrukture, poput distribucijskih skladišta, klaonica i silosa.

Prema Vešligaju, buduća politika potpora mora snažnije voditi računa o onima koji stvarno proizvode hranu, posebno malim i obiteljskim gospodarstvima, dok istodobno treba osigurati više prostora za ulaganja u modernizaciju, navodnjavanje, digitalizaciju i lokalnu preradu.

„Hrvatskom poljoprivredniku nije potrebna samo potpora kojom će preživjeti još jednu godinu. Trebaju mu ulaganja koja će mu omogućiti da proizvodi više, bude otporniji na klimatske promjene i na tržištu zadrži veći dio vrijednosti svojeg proizvoda. Zato su nam potrebni navodnjavanje, nova tehnologija, prerada i bolja povezanost proizvođača“, rekao je Vešligaj.

Jedna od ključnih tema dubrovačkih razgovora bila je generacijska obnova. Ona je, uz financiranje ZPP-a, klimatske promjene i posebne izazove mediteranske poljoprivrede, bila među središnjim pitanjima cijele konferencije.

„Bez mladih nema dugoročne budućnosti poljoprivrede. Moramo im olakšati pristup zemljištu i financiranju, omogućiti sigurnije preuzimanje obiteljskih gospodarstava i osigurati kvalitetne uvjete života na selu. Mladi neće ostati u ruralnim sredinama samo zbog jedne potpore – trebaju stanovanje, vrtiće, škole, liječnika, prometnu i digitalnu povezanost te mogućnost da od svojeg rada pristojno žive“, naglasio je Vešligaj.

Istaknuo je kako europski okvir mora ostaviti dovoljno prostora državama članicama da odgovore na svoje posebnosti, ali bez stvaranja velikih razlika u položaju poljoprivrednika na jedinstvenom europskom tržištu. Upravo je potreba za dostatnim, stabilnim i predvidljivim financiranjem hrvatske poljoprivrede bila jedna od glavnih poruka sastanka u Dubrovniku.

„Hrvatska poljoprivreda ima svoje specifičnosti – velik broj malih i obiteljskih gospodarstava, probleme sa zemljištem, navodnjavanjem, klimatskim rizicima i nedovoljnom preradom. Ti se problemi moraju čuti dok se europska pravila još oblikuju. Zajednička poljoprivredna politika mora ostati politika koja čuva naše proizvođače, sigurnost proizvodnje hrane i život hrvatskog sela“, zaključio je Vešligaj.

Novosti