Bari, 28. listopada 2026. – Hrvatska i Italija u brojnim se svojim regijama suočavaju sa sličnim izazovima – demografskim padom, odlaskom mladih, regionalnim nejednakostima i nedostatkom kvalitetnih radnih mjesta. Upravo o tome razgovaralo se tijekom trodnevne službene misije Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta u talijanskim regijama Apuliji i Basilicati, u kojoj je sudjelovao i zastupnik Marko Vešligaj.
Delegacija Europskog parlamenta od 26. do 28. listopada obilazila je projekte financirane kohezijskim sredstvima te razgovarala s lokalnim i regionalnim vlastima, akademskom zajednicom i drugim dionicima o tome kako europska ulaganja mogu učinkovitije smanjivati teritorijalne razlike, poticati gospodarski razvoj te odgovoriti na demografske i razvojne izazove juga Italije.
„Hrvatska i Italija dijele puno sličnih izazova. Imamo razvijena središta, ali i krajeve iz kojih mladi odlaze jer ne vide dovoljno prilika za posao i kvalitetan život. Upravo zato kohezijska politika mora ostati snažna – njezin je smisao da mjesto u kojem je netko rođen ne određuje njegove životne prilike“, poručio je Vešligaj, zamjenski član Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta.
Prvoga dana misije zastupnici su u Ostuniju razgovarali s predstavnicima lokalnih akcijskih grupa i upoznali modele u kojima lokalne vlasti, poljoprivrednici, poduzetnici i organizacije civilnog društva zajednički određuju razvojne prioritete svojih sredina. U Brindisiju su susreti bili usmjereni na korištenje kohezijskih fondova, potrebe lokalnih zajednica i prepreke s kojima se susreću pri provedbi europskih projekata.
„Kao bivšem gradonačelniku posebno mi je važno vidjeti modele u kojima se lokalne zajednice ne tretiraju samo kao krajnji korisnici europskog novca, nego sudjeluju u odlučivanju. Gradovi i općine najbolje poznaju probleme svojih građana. Potrebni su im jednostavniji postupci, manje administracije i dovoljno prostora da europska sredstva usmjere ondje gdje će proizvesti najveći učinak“, istaknuo je Vešligaj.
Drugoga dana delegacija je posjetila Taranto, gdje se upoznala s projektima zaštite mora, istraživanja i održivog razvoja na području Mar Piccola. Posjet je nastavljen u Basilicati, gdje se u Materi razgovaralo o budućnosti europskog financiranja te o ulozi kulturne baštine i urbane regeneracije u lokalnom razvoju.
Demografski izazovi posebno su izraženi upravo na jugu Italije. Prema podacima talijanskog statističkog instituta, Basilicata je tijekom 2025. zabilježila jedan od najvećih padova broja stanovnika među talijanskim regijama, dok se smanjenje stanovništva nastavlja i u Apuliji. Apulija je sredinom 2026. imala oko 3,86 milijuna stanovnika.
Završnog dana misije članovi delegacije posjetili su Politecnico di Bari i istraživačku infrastrukturu razvijenu uz pomoć europskih sredstava. Vešligaj je pritom otvorio pitanje snažnijeg povezivanja hrvatskih i talijanskih sveučilišta, poduzeća i regionalnih vlasti u području istraživanja, inovacija i razvoja.
„Dijelimo isto more, blizu smo jedni drugima i suočavamo se sa sličnim izazovima. Ima puno prostora da hrvatska i talijanska sveučilišta, gospodarstvo i regionalne institucije snažnije surađuju. Europski fondovi upravo tome trebaju služiti – povezivanju znanja i stvaranju prilika koje pojedina regija sama teško može razviti“, rekao je Vešligaj.
Tijekom boravka u Bariju susreo se i s predsjednikom Apulije Antonijem Decarom, bivšim zastupnikom u Europskom parlamentu i nekadašnjim gradonačelnikom Barija. Decaro je nakon regionalnih izbora 2025. početkom ove godine preuzeo vodstvo Apulije.
„Bilo mi je posebno drago ponovno susresti Antonija, ovoga puta u njegovoj novoj ulozi. Razgovarali smo o budućnosti regionalne politike i o tome kako europska ulaganja približiti stvarnim potrebama lokalnih zajednica. Iskustvo ljudi koji su vodili gradove i regije mora biti važan dio rasprave o tome kako ćemo oblikovati buduću kohezijsku politiku“, kazao je Vešligaj.
Jedna od tema koja je povezivala posjete Apuliji i Basilicati bila je i uloga poljoprivrede i ruralnih prostora u regionalnom razvoju. Prema Vešligaju, Zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika ne smiju djelovati kao odvojeni sustavi jer demografski opstanak ruralnih krajeva ovisi i o prihodima poljoprivrednika i o dostupnosti radnih mjesta, prometne povezanosti, obrazovanja, zdravstva i drugih javnih usluga.
„Ne možemo govoriti o opstanku poljoprivrede ako istodobno ne stvaramo uvjete za život u ruralnim područjima. Zato se kohezijska i poljoprivredna politika moraju nadopunjavati. Želimo li da mladi ostanu, nije dovoljno ponuditi samo potporu gospodarstvu – potrebni su posao, stanovanje, vrtić, škola, liječnik i kvalitetna povezanost“, naglasio je Vešligaj.
Misija je održana u trenutku kada se vode pregovori o budućem europskom proračunu i modelu kohezijske politike nakon 2027. godine. Europski parlament i predstavnici regija posljednjih mjeseci posebno naglašavaju potrebu da lokalne i regionalne vlasti zadrže važnu ulogu u programiranju i provedbi europskih sredstava.
„Europska sredstva moraju služiti smanjivanju razlika, a ne njihovom produbljivanju. Bez obzira živi li netko u Zagrebu, Zagorju, Basilicati ili Apuliji, mora imati priliku za kvalitetan život u svojoj sredini. Zato u novom europskom proračunu moramo očuvati snažnu kohezijsku politiku i stvarnu ulogu gradova i regija u odlučivanju o njihovoj budućnosti“, zaključio je Vešligaj.
