Zagreb, 13. listopada 2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj sudjelovao je na jubilarnom 10. Međunarodnom energetskom forumu INTERENEF u Zagrebu, posvećenom temi „Energetska i prehrambena suverenost u doba deglobalizacije“. U svom izlaganju istaknuo je da sigurnost opskrbe hranom više nije samo pitanje poljoprivredne politike, nego važan dio europske sigurnosti, otpornosti i strateške autonomije.
INTERENEF je ove godine okupio predstavnike europskih i nacionalnih institucija, diplomacije, akademske zajednice i gospodarstva radi rasprave o povezanosti energije, hrane i tehnologije u okolnostima geopolitičkih poremećaja i sve veće nesigurnosti globalnih lanaca opskrbe. Vešligaj sudjelovao je u dijelu programa posvećenom međusobnom utjecaju energetike, poljoprivrede i tehnologije.
„Bez snažne poljoprivrede nema ni sigurne Europe. Prehrambena sigurnost nije samo pitanje koliko ćemo proizvesti pšenice, mesa ili mlijeka. To je pitanje možemo li svojim građanima u kriznim vremenima osigurati dovoljno kvalitetne i dostupne hrane i koliko smo pritom ovisni o globalnim tržištima i dobavljačima izvan Europske unije“, poručio je Vešligaj.
Podsjetio je da je Zajednička poljoprivredna politika jedna od najstarijih zajedničkih politika Europske unije upravo zato što su njezini utemeljitelji razumjeli stratešku važnost vlastite proizvodnje hrane.
Istodobno, europska poljoprivreda suočena je sa snažnim strukturnim promjenama. Prema Eurostatu, EU je između 2005. i 2020. izgubio 5,3 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, odnosno približno 37 posto njihova tadašnjeg broja. Najnoviji podaci pokazuju da se pad nastavio te je 2023. u Europskoj uniji bilo oko 8,8 milijuna gospodarstava.
„Kada nestaju poljoprivredna gospodarstva, ne nestaje samo nečiji posao. Nestaju proizvodni kapaciteti, znanje koje se prenosilo generacijama i život iz naših ruralnih sredina. Zato nema snažne europske poljoprivrede bez snažnih europskih sela“, istaknuo je Vešligaj.
Poseban problem predstavlja generacijska obnova, zbog čega u svom radu kontinuirano zagovara bolji pristup zemljištu i financiranju za mlade poljoprivrednike, sigurnije prihode te kvalitetnije javne usluge u ruralnim područjima. Uz proizvodnju hrane, naglasio je, na odluku mladih da ostanu na selu utječu dostupnost vrtića, škola, liječnika, stanovanja, prometa i digitalne infrastrukture.
U hrvatskom kontekstu upozorio je na sve veću važnost jačanja vlastite proizvodnje. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u 2025. uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 5,62 milijarde eura, oko devet posto više nego godinu prije. Istodobno je fizički obujam domaće poljoprivredne proizvodnje u 2025. smanjen za 2,7 posto.
„Hrvatska ima poljoprivredno zemljište, različite klimatske uvjete, dugu tradiciju i ljude koji znaju proizvoditi hranu. Ali potencijal sam po sebi ne znači prehrambenu sigurnost. Ako proizvodnja pada, gospodarstva nestaju, a uvoz raste, onda moramo ozbiljno razgovarati o tome kako ponovno povećati vlastite proizvodne kapacitete“, rekao je Vešligaj.
Kao jedan od ključnih instrumenata izdvojio je snažnu Zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027. godine. Ona, prema njegovu stavu, mora zadržati dovoljno sredstava za stabilne prihode proizvođača, ali i snažnije ulagati u navodnjavanje, modernizaciju, digitalizaciju, lokalnu preradu, generacijsku obnovu i otpornost na klimatske promjene.
„Ulaganje u poljoprivredu nije trošak. To je ulaganje u sigurnost Europe. Posljednjih nekoliko godina naučilo nas je koliko brzo rat, klimatska katastrofa ili poremećaj međunarodne trgovine mogu ugroziti lance opskrbe. Hrana je jednako strateški resurs kao i energija i tako se prema njoj moramo odnositi“, zaključio je Vešligaj.
