Bruxelles, 13. studenog 2025. – Europski je parlament usvojio izvješće hrvatskog zastupnika Marka Vešligaja (S&D), kojim se definiraju prioriteti za novu europsku Strategiju za ženska prava i rodnu ravnopravnost za razdoblje 2026.–2030. Riječ je o političkom dokumentu koji predstavlja službeno stajalište Parlamenta prije nego što Europska komisija iduće godine predstavi prijedlog nove strategije.

Izvješće je usvojeno većinom od 310 glasova za, uz 222 protiv i 68 suzdržanih, unatoč snažnom protivljenju dijela konzervativnih i krajnje desnih zastupnika koji su pokušali oslabiti tekst u područjima vezanim uz seksualna i reproduktivna prava, nasilje nad ženama i digitalno nasilje.

Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) i izvjestitelj za ovo izvješće, istaknuo je da je riječ o „pobjedi za sve žene Europe“ i snažnoj političkoj poruci Europskoj komisiji u trenutku kada mizogini i anti-rodni pokreti pokušavaju dovesti u pitanje temeljna ljudska prava i samu ideju rodne ravnopravnosti.

„Ovaj dokument donosi jasnu poruku da je rodna ravnopravnost europska vrijednost. Unatoč stalnim pokušajima da se tekst oslabi, Parlament je stao na stranu prava, istine i jednakosti“, poručio je Vešligaj nakon glasovanja.

Ključne poruke: nasilje nad ženama, tjelesna autonomija, digitalno nasilje

Usvojeno izvješće traži od Europske komisije da predstavi ambicioznu Strategiju za rodnu ravnopravnost 2026.–2030. s konkretnim zakonodavnim i nezakonodavnim mjerama u nekoliko ključnih područja:

• Borba protiv nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja
  Parlament traži da se rodno uvjetovano nasilje uvrsti među posebno teška kaznena djela na razini EU-a („europski zločin“), kao i da se u europskom pravu uvede definicija silovanja temeljena na pristanku – načelo „samo DA znači DA“. Poziva se na punu provedbu Direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te na osnaživanje pravosudnih i podržavajućih usluga za žrtve.
• Zaštita tjelesne autonomije i seksualnih i reproduktivnih prava (SRHR)
  Izvješće potvrđuje da su seksualna i reproduktivna prava ljudska prava te traži da se pristup sigurnoj i legalnoj skrbi za pobačaj prizna kao temeljno pravo na razini EU-a. Parlament poziva države članice koje to još nisu učinile da osiguraju univerzalan, stvaran pristup kontracepciji, pobačaju i sveobuhvatnom spolnom odgoju.
• Suzbijanje digitalnog nasilja, uznemiravanja i dezinformacija
  U izvješću se traže snažnije mjere protiv online nasilja nad ženama, uključujući tzv. „osvetničku pornografiju“, doxxing, online mizoginiju i kampanje mržnje, kao i veću odgovornost velikih digitalnih platformi. Parlament ističe da se digitalno nasilje mora tretirati jednako ozbiljno kao i offline nasilje te bolje obuhvatiti novim pravilima i provedbom Akta o digitalnim uslugama (DSA).
• Rodna perspektiva u svim politikama i proračunima EU-a
  MEP-ovi traže sustavno „rodno mainstreamanje“ – uključivanje rodne perspektive u sve politike EU-a, od klimatskih i industrijskih do migracijskih i sigurnosnih, kao i razvoj rodno osjetljivog proračuna. To znači da se sve buduće odluke i budžeti Unije moraju procjenjivati i po tome doprinose li ili odmažu rodnoj ravnopravnosti.

Odgovor na anti-rodni backlash u Europi

U popratnoj raspravi i obrazloženju izvješća naglašeno je da ovo glasovanje dolazi u trenutku kada se diljem Europe bilježi jačanje anti-rodnih i anti-feminističkih pokreta koji nastoje ograničiti pravo na pobačaj, osporiti Istanbulsku konvenciju i oslabiti postojeće standarde zaštite žena i LGBTIQ+ osoba.

Vešligaj je u tom kontekstu upozorio da je „borba za ženska prava daleko od gotove“ te da se „svako povlačenje Europe iz obrane tih prava odmah pretvara u realne gubitke za žene, djevojčice i manjinske skupine“. Izvješće, kako je rekao, jasno odbacuje narative prema kojima je rodna ravnopravnost navodno „ideologija“, podsjećajući da se radi o temeljnome pravu i jednoj od vrijednosti na kojima počiva Europska unija.

Sljedeći koraci: Komisija na potezu

Usvojeno izvješće sada služi kao politički kompas Europske komisije, koja priprema novu Strategiju za rodnu ravnopravnost 2026.–2030. očekivanu početkom 2026. godine. Strategija će nadograditi postojeći okvir (2020.–2025.) i odrediti prioritete za sljedećih pet godina, u rasponu od borbe protiv nasilja i ekonomskog osnaživanja žena do rodne ravnopravnosti u digitalnoj i zelenoj tranziciji.

Nevladine organizacije, stručne mreže i tijela za ravnopravnost već su zatražili da nova strategija bude provediva, dovoljno financijski poduprta i usklađena s drugim ključnim politikama, poput klimatske i industrijske strategije, kako rodna ravnopravnost ne bi ostala „paralelni projekt“, već sastavni dio cjelokupnog rada EU-a.

„Smjernice Europe koja stoji na strani prava, istine i jednakosti“

Nakon usvajanja izvješća, Vešligaj je zahvalio svom timu na pripremi i pregovorima, posebno istaknuvši doprinos svoje savjetnice Mateje Medlobi Mohenski.

„Ovo nisu samo retoričke poruke, nego vrlo konkretne smjernice Europe koja stoji na strani prava, istine i jednakosti. Na Europskoj komisiji je sada da taj mandat pretoči u strategiju koja će imati stvarne učinke u životima žena u svim državama članicama“, poručio je.

Dodao je da će, kao potpredsjednik FEMM-a i izvjestitelj za Strategiju, nastaviti pratiti cijeli proces – od izrade Komisijina prijedloga do njegove provedbe – kako bi osigurao da Europska unija ostane globalni predvodnik u zaštiti ženskih prava i rodne ravnopravnosti.