Zagreb, 29. listopada 2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj sastao se s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidom Vlajčićem i njegovim suradnicima. Na radnom sastanku razgovarali su o budućnosti hrvatske i europske poljoprivrede, pravednijoj raspodjeli potpora, položaju malih i obiteljskih gospodarstava, generacijskoj obnovi, zaštiti radničkih prava te problemu zlatne žutice vinove loze.
„Političke razlike ne smiju biti prepreka razgovoru kada govorimo o budućnosti hrvatske poljoprivrede. Razgovor je bio otvoren, sadržajan i argumentiran, ali problemi o kojima smo govorili predugo traju da bismo se zadovoljili parcijalnim rješenjima. Stvarni pomaci neće se mjeriti brojem sastanaka, nego promjenama koje će osjetiti naši poljoprivrednici“, poručio je Vešligaj.
Jedna od središnjih tema bila je raspodjela europskih poljoprivrednih potpora. Vešligaj smatra da sredstva treba snažnije usmjeravati prema aktivnim proizvođačima, mladim poljoprivrednicima te malim i srednjim obiteljskim gospodarstvima koja stvarno proizvode hranu.
Takav smjer dijelom je prisutan i u prijedlogu Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2028.–2034., koji predviđa postupno smanjivanje plaćanja najvećim korisnicima, gornju granicu potpore te snažnije usmjeravanje sredstava prema onima kojima je poljoprivreda glavni izvor prihoda. Predviđene su i posebne mogućnosti za mala gospodarstva i mlade poljoprivrednike.
„Potpore moraju prvenstveno služiti ljudima koji proizvode hranu i od poljoprivrede žive. Potrebna nam je pravednija raspodjela, snažniji položaj obiteljskih gospodarstava i više mogućnosti za mlade koji žele ostati na zemlji. Bez njih nema generacijske obnove, ali ni dugoročne prehrambene sigurnosti“, rekao je Vešligaj.
Razgovaralo se i o budućem europskom proračunu za razdoblje 2028.–2034. Komisijin prijedlog predviđa da poljoprivreda ostane jedan od ključnih dijelova novih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, uz zaštićena sredstva za dohodovnu potporu poljoprivrednicima. Istodobno će novi Europski fond za konkurentnost imati zasebno područje usmjereno na zdravstvo, biotehnologiju, poljoprivredu i biogospodarstvo, uključujući sredstva za inovacije i nove tehnologije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
„Očekujem da se i Vlada Republike Hrvatske u europskim pregovorima jasno založi za snažno mjesto poljoprivrede u budućem proračunu. Ne smijemo dopustiti da sigurnost proizvodnje hrane postane usputna tema u vremenu kada se istodobno suočavamo s klimatskim promjenama, geopolitičkom nesigurnošću i generacijskim padom broja poljoprivrednika“, istaknuo je Vešligaj.
Ministru je predstavio i rad na izvješću Europskog parlamenta „Jačanje konkurentnosti, otpornosti i pravednosti poljoprivrede EU-a“, za koje ga je Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj imenovao izvjestiteljem. Izvješće je trenutačno u parlamentarnoj proceduri.
Među rješenjima koja Vešligaj zagovara posebno je izdvojio zabranu otkupa poljoprivrednih proizvoda ispod troškova proizvodnje te obvezne pisane ugovore kojima bi se jasnije definirali cijena, količina, rokovi isporuke i drugi uvjeti poslovnog odnosa proizvođača s otkupljivačima i trgovačkim lancima.
„Poljoprivrednik ne može biti najslabija karika u lancu koji počinje njegovim radom. Ako proizvođač nema sigurnost da će pokriti barem trošak proizvodnje i ako nema jasno definiran ugovorni odnos s kupcem, teško možemo govoriti o pravednom tržištu. Zato želim da zabrana otkupa ispod proizvodne cijene i obvezni pisani ugovori budu među konkretnim alatima kojima ćemo ojačati položaj proizvođača“, naglasio je Vešligaj.
Važan dio sastanka bio je posvećen i zlatnoj žutici vinove loze, bolesti koja se posljednjih godina snažno proširila hrvatskim vinogradima. HAPIH je tijekom 2026. ponovno upozorio da bolest uzrokuje značajne štete u kontinentalnoj Hrvatskoj i Istri te da je za njezino suzbijanje nužno istodobno uklanjanje zaraženih trsova i suzbijanje američkog cvrčka, glavnog prijenosnika bolesti.
Ministarstvo je ove godine intenziviralo aktivnosti, među ostalim krčenjem zaraženih i zapuštenih vinograda na državnom zemljištu, prikupljanjem podataka o privatnim površinama te mogućnošću korištenja intervencije 73.02. za obnovu poljoprivrednog potencijala kod nasada u kojima je zaraženo više od 20 posto trsova. U rujnu je održan i sastanak ministra Davida Vlajčića s glavnim državnim inspektorom Tončijem Glavinićem o učinkovitijem nadzoru i provedbi fitosanitarnih mjera.
Europski paket mjera za vinski sektor, koji je stupio na snagu u ožujku ove godine, dodatno je proširio mogućnosti potpore za aktivnosti usmjerene protiv zlatne žutice, uključujući praćenje, dijagnostiku, edukaciju i istraživanje.
„Na problem zlatne žutice upozoravam dugo, a konkretne zahtjeve naših vinogradara više smo puta prenosili Ministarstvu. Dobro je da je dio upozorenja napokon uvažen i da su neke mjere pokrenute, ali odgovor mora biti brži, sustavniji i financijski snažniji. Europske mogućnosti koje sada postoje moramo iskoristiti tako da pomoć stvarno dođe do vinogradara na terenu“, istaknuo je Vešligaj.
Na sastanku je otvoreno i pitanje radnih uvjeta i zaštite ljudi koji rade u poljoprivredi, kao i potrebe da konkurentnost sektora ne počiva na smanjivanju socijalnih i radničkih standarda.
Vešligaj je stanje hrvatske poljoprivrede ocijenio ozbiljnim te naglasio kako na potrebu promjena već dulje upozoravaju sami proizvođači, njihove organizacije i stručna javnost.
„Hrvatskoj poljoprivredi potreban je stvaran zaokret. Drago mi je da je Ministarstvo uvažilo dio argumentiranih kritika i prijedloga i to može biti dobar početak. Ali više nemamo vremena probleme rješavati tek kada njihove posljedice postanu neizdržive. Potrebna nam je politika koja će dugoročno povećavati proizvodnju, osiguravati pravedniji položaj poljoprivrednika i stvarati uvjete da nova generacija želi ostati u ovom sektoru“, rekao je Vešligaj.
Zaključio je kako, bez obzira na političke razlike, zajednički cilj mora biti snažnija, pravednija i održivija hrvatska poljoprivreda.
„Dijalog je potreban i nastavit ću ga sa svima koji mogu pridonijeti rješenjima. Ali konačni kriterij uspjeha vrlo je jednostavan: je li hrvatskom poljoprivredniku nakon svih naših odluka lakše proizvoditi, živjeti od svojega rada i planirati budućnost. Ako nije, onda posao nismo napravili“, zaključio je Vešligaj.
