Bruxelles, 1. rujna 2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj upozorio je na Odboru za regionalni razvoj na sve ozbiljnije posljedice klimatske krize i intenziviranje požara u Hrvatskoj i drugim dijelovima Europe, pozvavši na snažnija ulaganja u vatrogastvo, protupožarne kapacitete i prevenciju, ali i na utvrđivanje odgovornosti kada sustavi namijenjeni zaštiti građana zakažu.

Govoreći o ovogodišnjoj požarnoj sezoni, Vešligaj istaknuo je podatke Hrvatske vatrogasne zajednice prema kojima su vatrogasci od početka godine do 10. kolovoza imali 29.358 intervencija, među kojima 8.832 požara. Opožarena površina povećana je za 75 posto u odnosu na isto razdoblje 2025., dok su protupožarni zrakoplovi do tada bili angažirani na 104 požarišta.

„Ljeto 2026. još jednom je pokazalo da je klimatska kriza činjenica. Odnosi živote i domove, uništava prirodu i poljoprivredne nasade. Ovo je jasan signal da je krajnje vrijeme za veća ulaganja u vatrogasce, protupožarne zrakoplove, prevenciju, navodnjavanje i pomoć poljoprivrednicima. Klimatska otpornost mora nam biti politički prioritet“, poručio je Vešligaj.

Posebno se osvrnuo na katastrofalni požar koji je 13. kolovoza izbio kod Lokve Rogoznice i proširio se prema Omišu. Požar je zahvatio oko tisuću hektara, ugrozio naseljena područja, uništio i oštetio kuće, vozila i drugu imovinu te odnio dva ljudska života. Druga žrtva, dugogodišnji omiški vatrogasac Drago Lelas, preminuo je krajem kolovoza od posljedica ozljeda zadobivenih u požaru.

Uz pitanje potrebnih ulaganja, Vešligaj je na europskoj razini otvorio i pitanje funkcioniranja hrvatskog Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK-a. Sustav vrijedan više od osam milijuna eura tijekom požara na omiškom području nije aktiviran, iako je vatra ugrožavala stanovništvo i velik broj turista.

„Prije svega moramo se pitati zašto nam sustavi ne funkcioniraju. Kako je moguće da je Hrvatska platila više od osam milijuna eura za sustav ranog upozoravanja, a on se tijekom požara u Omišu nije aktivirao? Tko je odgovoran? To pitanje postavljam i s europske razine“, naglasio je Vešligaj.

Kao zamjenski član Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta, Vešligaj ističe da klimatska otpornost mora zauzeti važnije mjesto i u europskoj kohezijskoj politici. Posebno je važno osigurati sredstva za prevenciju požara, modernizaciju vatrogasne infrastrukture, jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih službi te obnovu područja pogođenih klimatskim katastrofama.

„Vatrogasci ponovno pokazuju iznimnu hrabrost i profesionalnost, ali ne možemo od njih očekivati da nadoknađuju nedostatke sustava. Klimatske promjene povećavaju rizike i zato moramo jednako ozbiljno ulagati u ljude, opremu i prevenciju. A kada postoje sustavi koji su plaćeni da bi građane upozorili i zaštitili, onda javnost ima pravo znati zašto nisu korišteni i tko je za to odgovoran“, zaključio je Vešligaj.