Strasbourg, 15. rujna 2026. – Kako Europu bolje pripremiti za sve češće požare, poplave, suše i druge katastrofe bila je središnja tema triju sastanaka na kojima je zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj sudjelovao u sklopu Međuskupine Europskog parlamenta za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu. Razgovori su održani s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, povjerenicom Europske komisije za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost Hadjom Lahbib te predstavnikom kabineta izvršnog potpredsjednika Komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stéphanea Séjournéa.

Vešligaj je član Međuskupine koja okuplja zastupnike različitih političkih skupina radi jačanja europskog odgovora na katastrofe i razvoja otpornijih zajednica. Razgovori u Strasbourgu održani su nakon posebno teške europske požarne sezone. Do sredine kolovoza u Europskoj uniji izgorjelo je gotovo 700 tisuća hektara, a europski odgovor uključivao je više od 700 vatrogasaca, 200 vozila i 38 zrakoplova raspoređenih kao pomoć državama članicama.

„Ovo ljeto još jednom nam je pokazalo da više ne možemo govoriti o velikim požarima, sušama ili poplavama kao o iznimnim događajima. Moramo biti spremni prije nego katastrofa počne. To znači ulagati u prevenciju, ljude i opremu, imati pouzdane sustave upozoravanja i jasne procedure te osigurati da službe mogu brzo surađivati i preko državnih granica“, poručio je Vešligaj.

Posebno je ukazao na iskustva Hrvatske, koja se ovoga ljeta suočila s nizom velikih požara, uključujući katastrofalni požar na omiškom području te požare na Pelješcu, Braču i drugim dijelovima obale. U ranijim nastupima u Europskom parlamentu otvorio je i pitanje neaktiviranja hrvatskog sustava ranog upozoravanja tijekom požara kod Omiša.

Europska komisija već je najavila jačanje europskih protupožarnih kapaciteta. Povjerenica Hadja Lahbib tijekom ljeta istaknula je potrebu prelaska sa sustava koji prvenstveno reagira na katastrofe prema modelu koji snažnije ulaže u prevenciju i predviđanje rizika, dok se rescEU protupožarna flota dodatno povećava.

Za Vešligaja važan dio tog odgovora mora biti upravo prekogranična suradnja. O toj je temi nekoliko dana ranije razgovarao s predstavnicima civilne zaštite i vatrogascima tijekom Alpe-Adria ture kroz Austriju, Sloveniju, Italiju i Hrvatsku, posebno ističući potrebu za boljom interoperabilnošću službi, zajedničkim planiranjem i bržim djelovanjem u pograničnim područjima.

„Požar neće stati jer je došao do državne granice, kao što neće stati ni poplava. Ako se najbliži vatrogasci, vozila ili hitna pomoć nalaze nekoliko kilometara dalje, ali s druge strane granice, europski sustav mora omogućiti da pomoć stigne brzo i bez nepotrebnih prepreka. Katastrofe ne poznaju granice pa ih ne smije poznavati ni naša solidarnost“, rekao je Vešligaj.

Na sastancima je otvoreno i pitanje dobrovoljnih vatrogasaca te mogućnosti da se njihov doprinos jasnije prepozna u europskom zakonodavnom okviru. Status dobrovoljnih vatrogasaca već je godinama tema europskih rasprava, posebno u kontekstu pravila o radnom vremenu i potrebe da se istodobno očuva specifičnost njihova angažmana i odgovarajuća zaštita njihove sigurnosti i zdravlja.

„Dobrovoljni vatrogasci u Hrvatskoj, kao i u brojnim drugim europskim državama, temelj su sustava zaštite ljudi i imovine, osobito u manjim i ruralnim sredinama. Njihov rad moramo bolje prepoznati, zaštititi i vrednovati. Ne možemo govoriti o europskoj otpornosti, a zanemariti ljude koji prvi izlaze na teren kada počne gorjeti“, naglasio je Vešligaj.

Zaključio je kako jačanje europske civilne zaštite mora istodobno obuhvatiti prevenciju, modernu opremu, sigurnost vatrogasaca, funkcionalne sustave upozoravanja, snažnije lokalne kapacitete i bolju suradnju država članica.

„Otpornost se ne gradi nakon katastrofe, nego prije nje. Europa mora pomoći lokalnim zajednicama i službama da budu spremne, jer upravo su one prve na udaru i prve koje građani trebaju kada nastupi kriza“, zaključio je Vešligaj.