Koper / Buje / Pula, 11. rujna 2026. – Drugim danom kroz slovensku i hrvatsku Istru završen je Alpe-Adria Tour 2026., dvodnevna inicijativa zastupnika iz Kluba socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Marka Vešligaja, Matjaža Nemeca i Andreasa Schiedera. Nakon prvog dana kroz Austriju, Sloveniju i Italiju, zastupnici su iz Kopra nastavili prema hrvatskoj granici, Bujama i završnici u Puli, s naglaskom na civilnu zaštitu, prekograničnu suradnju, stanovanje i prometnu povezanost. Cijela je ruta kroz četiri države obuhvatila oko 450 kilometara.

Drugi dan započeo je u Kopru, odakle su zastupnici e-biciklima krenuli slovenskom obalom prema Izoli, Strunjanu, Luciji i Portorožu. Takav način putovanja bio je dio koncepta cijele ture – povezati četiri države koristeći vlak, električna vozila i bicikle te istodobno na terenu otvoriti pitanje koliko je Alpe-Adria regija doista prometno povezana.

Jedna od ključnih postaja bio je aerodrom u Portorožu, gdje su se zastupnici susreli s predstavnicima aerodroma i civilne zaštite, među kojima je bio i zapovjednik Regionalnog stožera Civilne zaštite Sandi Curk. Razgovaralo se o prirodnim katastrofama, sustavima ranog upozoravanja i potrebi za bržom razmjenom informacija i resursa između susjednih država. Portoroški aerodrom zbog svojeg položaja ima važnu ulogu i kao baza za protupožarne aktivnosti na slovenskoj obali, Krasu i širem prostoru sjevernog Jadrana.

– Europski mehanizmi moraju biti prilagođeni stvarnim potrebama pograničnih i teritorijalno specifičnih područja, a europska sredstva i postojeći mehanizmi moraju omogućiti da granica ne bude prepreka kada je riječ o zaštiti života i sigurnosti ljudi. U tom smjeru ide i moj rad na novom Mehanizmu civilne zaštite EU-a, u kojem se snažno naglašava prekogranična dimenzija – istaknuo je Vešligaj.

Naglasio je kako je za učinkovit odgovor na požare i druge prirodne katastrofe potrebno dodatno unaprijediti prekograničnu koordinaciju, interoperabilnost službi, zajedničko planiranje i pravodobnu pomoć stanovništvu.

Iz Slovenije biciklima u Hrvatsku

Nakon Portoroža delegacija je e-biciklima nastavila prema Sečovlju i hrvatskoj granici, a zatim prema Bujama, prvoj hrvatskoj postaji Toura. Prekogranična civilna zaštita ostala je središnja tema i nakon ulaska u Hrvatsku.

U Bujama su ih primili predstavnici Grada, među kojima predsjednica Gradskog vijeća Bojana Puzigaća, te predstavnici lokalnog vatrogastva. Puzigaća od 2025. obnaša dužnost predsjednice Gradskog vijeća Grada Buja.

Razgovor s vatrogascima omogućio je da se europska rasprava o civilnoj zaštiti poveže s iskustvima službi koje neposredno djeluju na pograničnom području. Slovensko izvješće nakon Toura upravo je primjer suradnje bujskih vatrogasaca i susjednih zajednica izdvojilo kao praksu koja pokazuje važnost brzog prekograničnog odgovora u slučaju prirodnih i drugih nesreća.

Vešligaj je pritom upozorio da klimatske promjene, požari, ekstremne vrućine i suše zahtijevaju sve snažniju suradnju susjednih država.

– Mehanizam civilne zaštite mora uzeti u obzir teritorijalne posebnosti, osobito kroz bolju prekograničnu koordinaciju, interoperabilnost, zajedničko planiranje, operativnu koordinaciju i pravodobnu pomoć pogođenom stanovništvu. To je nešto na čemu ćemo nastaviti raditi – poručio je Vešligaj.

Završnica u Puli: od sigurnosti do stanovanja

Nakon Buja zastupnici su električnim vozilima nastavili prema Puli, gdje je održana završna konferencija Alpe-Adria Toura, nakon koje ih je u Gradskoj vijećnici primio gradonačelnik Peđa Grbin. Na završnom programu pridružile su im se i saborske zastupnice Sanja Radolović, Kristina Ikić Baniček i Maria Blažina. Sve tri aktualne su zastupnice u 11. sazivu Hrvatskoga sabora.

Uz civilnu zaštitu, u Puli je jedna od glavnih tema bilo priuštivo stanovanje, posebno u gradovima i regijama koji istodobno osjećaju turističke pritiske, rast cijena nekretnina i povećanu prekograničnu mobilnost. Na konferenciji je istaknuta potreba snažnijeg povezivanja lokalne, nacionalne i europske razine u rješavanju stambene krize. Gradonačelnik Peđa Grbin pritom je naglasio da gradovi takav problem ne mogu rješavati sami te je govorio o potrebi europskog sufinanciranja priuštivog stanovanja.

– Kretanje ljudi između Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije pokazuje da život građana sve manje prati administrativne granice. Ljudi žive u jednoj regiji, rade u drugoj, koriste zdravstvene i druge javne usluge preko granice, dok istodobno turizam, prekogranična mobilnost i rast potražnje dodatno podižu cijene stanovanja. Zato stambenu politiku moramo promatrati i iz prekogranične i regionalne perspektive – rekao je Vešligaj.

Dodao je kako su potrebni europski izvori financiranja kojima bi gradovi i regije mogli razvijati priuštivo stanovanje, javne usluge i infrastrukturu prilagođenu stvarnim potrebama stanovnika.

Bolje povezati Istru, Rijeku, Sloveniju i Trst

Na završnim razgovorima otvoreno je i pitanje prometne povezanosti sjevernog Jadrana. Vešligaj je podržao inicijativu Istra-Istria Nord, usmjerenu prema razvoju prometne infrastrukture i boljem povezivanju hrvatskog i slovenskog dijela Istre te riječkog područja. Kao širi cilj istaknuto je kvalitetnije povezivanje pravaca Trst – Pula i Ljubljana – Rijeka te smanjenje pritiska na lokalne ceste.

Razgovaralo se i o budućem Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.–2034. te ulozi gradova i regija u korištenju europskih sredstava za zajedničke projekte.

– Dok Europska komisija zagovara veći udio nacionalne odgovornosti za proračun EU-a, mi se zalažemo za pristup koji nadilazi nacionalne granice i omogućuje regijama da se međusobno još više povežu i zajednički razvijaju – zaključio je Vešligaj.

Četiri države, zajednički problemi i zajednička rješenja

Alpe-Adria Tour završio je nakon dva dana i prolaska kroz Austriju, Sloveniju, Italiju i Hrvatsku. Tijekom puta zastupnici su se susretali s lokalnim i regionalnim vlastima, predstavnicima nacionalnih manjina, civilne zaštite, vatrogasaca i drugih organizacija. U središtu razgovora bili su problemi koji posebno dolaze do izražaja upravo u pograničnim područjima – od mobilnosti i infrastrukture do prirodnih katastrofa, stanovanja i dostupnosti javnih usluga.

Za Vešligaja, Nemeca i Schiedera završetak Toura u Puli nije zamišljen kao završetak suradnje. Zaključak dvodnevnog obilaska je da primjere dobre suradnje s terena treba pretočiti u konkretnije europske politike, a prepreke s kojima se susreću pogranične zajednice snažnije uključiti u rasprave o civilnoj zaštiti, prometu, stanovanju i budućem europskom proračunu.

Alpe-Adria regija, poručili su sudionici Toura, već funkcionira kao međusobno povezan prostor. Sljedeći korak je osigurati da je takva i politika koja taj prostor prati.