Strasbourg, 6. listopada 2026. – Europski parlament raspravljao je o prvom europskom Aktu o priuštivom stanovanju, prijedlogu kojim se želi gradovima, regijama i državama članicama dati jasniji europski okvir za odgovor na stambenu krizu. Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj pozdravio je prijedlog kao važan iskorak, ali upozorio da uz nove mogućnosti lokalnim vlastima moraju biti osigurana i odgovarajuća financijska sredstva.
Europska komisija predstavila je prijedlog Akta 9. rujna. Njime se prvi put na razini EU-a uspostavlja zajednički okvir za utvrđivanje područja pod snažnim stambenim pritiskom te za opravdavanje ciljanih i razmjernih mjera kojima nacionalne, regionalne i lokalne vlasti mogu štititi dostupnost stanovanja. Posebna pozornost usmjerena je na sredine u kojima pritisak na stambeno tržište dodatno povećavaju različiti oblici korištenja nekretnina koje nisu primarno stanovanje, uključujući kratkoročni najam.
„Novi Europski akt o priuštivom stanovanju dobar je korak prema Europi u kojoj stanovanje neće biti luksuz. Posebno je važno što gradovima i lokalnim vlastima daje jasniji prostor za djelovanje jer se upravo na lokalnoj razini najbolje vidi koliko je stambena kriza ozbiljna“, poručio je Vešligaj.
Kao član Posebnog odbora Europskog parlamenta za stambenu krizu, Vešligaj tijekom rada na europskoj stambenoj politici kontinuirano zagovara snažniju ulogu gradova i lokalnih zajednica, povećanje javnog i priuštivog stambenog fonda te veću transparentnost tržišta nekretnina.
Prema njegovu mišljenju, sljedeći ključni korak mora biti povezivanje novog zakonodavnog okvira s europskim proračunom za razdoblje 2028.–2034. Komisija već navodi da bi sljedeći višegodišnji proračun mogao dodatno poduprijeti ulaganja u socijalno, priuštivo i održivo stanovanje, no konkretni iznosi i način financiranja tek će se definirati u proračunskim pregovorima.
„Gradovima ne možemo reći da riješe stambenu krizu, dati im više prostora za djelovanje, a onda ih ostaviti bez novca. Ako želimo da ovaj Akt proizvede stvarne rezultate, u novom europskom proračunu moramo osigurati namjenska i dostupna sredstva za izgradnju javnog i priuštivog stanovanja. U suprotnom postoji opasnost da dobre namjere ostanu samo na papiru“, rekao je Vešligaj.
Komisijin prijedlog sada ulazi u redovni zakonodavni postupak, u kojem Europski parlament i Vijeće mogu mijenjati i dopunjavati tekst prije njegova konačnog usvajanja. Vešligaj smatra da Parlament tu priliku treba iskoristiti kako bi europski odgovor na stambenu krizu dodatno ojačao.
„Nastavit ćemo tražiti snažniji odgovor na špekulaciju nekretninama i koncentraciju stambenog prostora u rukama velikih korporativnih igrača. Moramo povećavati javni stambeni fond, štititi prava stanara i gradovima dati alate kojima će stanove moći sačuvati za ljude koji u njima trebaju živjeti“, istaknuo je Vešligaj.
Europski plan za priuštivo stanovanje predviđa i širi paket mjera, među kojima su jednostavnija pravila državnih potpora za priuštivo stanovanje, nova ulaganja te aktivnosti usmjerene na mlade, studente, ključne radnike i suzbijanje beskućništva. Komisija navodi da je u razdoblju 2021.–2027. za stanovanje već mobilizirano više od 43 milijarde eura europskih sredstava te da se tijekom 2026. i 2027. planira mobilizirati dodatnih deset milijardi.
„Stanovanje ne smije postati mehanizam kojim veliki investitori ostvaruju sve veće profite dok čovjek koji radi ne može sebi priuštiti ni najam ni kupnju doma. Cilj mora biti vrlo jednostavan: krov nad glavom ponovno mora biti dostupan građanima, a ne privilegija onih koji imaju dovoljno kapitala. Stanovanje je prije svega dom i temelj dostojanstvenog života“, zaključio je Vešligaj.
