Riga/Helsinki, 23. srpnja 2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj boravio je od 20. do 23. srpnja u Latviji i Finskoj u sklopu službene misije Posebnog odbora Europskog parlamenta za stambenu krizu (HOUS). Delegacija je tijekom četverodnevne misije analizirala različite nacionalne i lokalne modele priuštivog stanovanja te politike usmjerene na rješavanje stambene krize i beskućništva.

Europarlamentarci su se u Rigi i Helsinkiju sastali s predstavnicima nacionalnih ministarstava, gradskih vlasti, državnih agencija, organizacija civilnog društva, stambenih organizacija i poslovnog sektora kako bi na terenu analizirali različite pristupe stambenim izazovima. Među domaćinima bili su gradonačelnik Rige Viesturs Kleinbergs i zamjenica gradonačelnika Helsinkija Johanna Laisaari.

Marko Vešligaj istaknuo je kako je usporedba različitih modela posebno važna jer stambena kriza pogađa cijelu Europsku uniju, ali njezini uzroci, intenzitet i odgovori država članica nisu jednaki.

„Stanovanje ne možemo promatrati samo kao tržišnu kategoriju. Ono je preduvjet sigurnog i dostojanstvenog života, osnivanja obitelji i ostanka mladih u svojim sredinama. Zato nam trebaju javne politike koje neće samo promatrati rast cijena, nego će aktivno povećavati ponudu priuštivih stanova. Iskustva koja smo vidjeli na terenu moramo pretočiti u konkretne europske politike koje će rezultate donijeti i građanima Hrvatske“, poručio je Vešligaj.

Latvija se pritom suočava s nizom izazova poznatih i Hrvatskoj. Velik dio tamošnjeg stambenog fonda izgrađen je tijekom sovjetskog razdoblja, tržištem dominira privatno vlasništvo, dok ograničena ponuda kvalitetnog i dostupnog stanovanja posebno pogađa mlade, obitelji i građane koji teško mogu pristupiti tržišnom kreditu.

S druge strane, Finska predstavlja jedan od najzanimljivijih europskih primjera aktivne javne stambene politike. Dok su cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj tijekom posljednjeg desetljeća više nego udvostručene, u Finskoj su se tijekom 2025. zadržale približno na razini iz 2015. godine. Gotovo trećina ukupnog finskog stambenog fonda izgrađena je uz neki oblik državne potpore, što pokazuje koliko dugoročna uključenost javnog sektora može utjecati na dostupnost stanovanja.

Posebna pažnja tijekom finskog dijela misije posvećena je modelu Housing First, koji polazi od načela da se osobama suočenima s beskućništvom najprije osigurava trajan dom, a potom socijalna, zdravstvena i druga potrebna podrška. Takav je pristup Finskoj tijekom proteklih desetljeća omogućio značajno smanjenje beskućništva i postao jedan od najpoznatijih europskih primjera sustavnog rješavanja tog problema.

Važnost stanovanja ugrađena je i u finski ustavni okvir, koji propisuje obvezu javnih vlasti da promiču pravo svakoga na stanovanje i mogućnost samostalnog rješavanja vlastitog stambenog pitanja.

Tijekom sastanaka u obje države bilo je vidljivo i veliko zanimanje za europske mjere i zakonodavne prijedloge koji su u pripremi kako bi se odgovorilo na stambenu krizu. Prema Vešligaju, to pokazuje da države članice, lokalne vlasti i organizacije koje se svakodnevno bave stanovanjem očekuju snažniju ulogu Europske unije u stvaranju uvjeta za priuštivije stanovanje.

Za Marka Vešligaja, koji u Posebnom odboru za stambenu krizu kontinuirano upozorava na rast cijena stanova i najamnina te posljedice koje takvi trendovi imaju posebno za mlade, studente i obitelji, iskustva iz Rige i Helsinkija dodatno potvrđuju potrebu za snažnijom javnom i europskom politikom stanovanja.

„Ne postoji jedan model koji možemo jednostavno preslikati iz Finske, Latvije ili neke druge države. Ali postoje politike koje pokazuju da država, gradovi i Europska unija mogu utjecati na dostupnost stanovanja. Ako stan prepustimo isključivo tržištu, cijenu toga najviše plaćaju mladi i oni s nižim i srednjim primanjima. Europa mora pomoći državama i gradovima da grade više priuštivih stanova i stanovanje ponovno učine dostupnim ljudima kojima je ono potrebno za život, a ne samo onima koji ga mogu platiti po sve višim tržišnim cijenama“, zaključio je Vešligaj.