Strasbourg, 20. listopada 2026. – Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do kraja 2025. kroz sustav Agencije za plaćanja krajnjim korisnicima u poljoprivredi isplaćeno je čak 8,3 milijarde eura, no ključni sektori domaće proizvodnje i dalje bilježe ozbiljne probleme, dok raste ovisnost o uvozu hrane. Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj upozorio je u Strasbourgu da se uspješnost poljoprivredne politike ne može mjeriti samo količinom potrošenog novca, nego prije svega rezultatima koje taj novac donosi.
Podatak o 8,3 milijarde eura službeno je početkom 2025. pred saborskim Odborom za poljoprivredu iznio ravnatelj Agencije za plaćanja Nikola Dolački. Istodobno je tadašnji državni tajnik Marinko Beljo upozorio da investicijske potpore prima tek 2,7 posto hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava te da taj udio treba povećati kako bi se ojačali mali i srednji proizvođači.
„U hrvatsku poljoprivredu uložene su milijarde, a moramo se pitati gdje su rezultati. Imamo sve veći uvoz hrane, ozbiljne probleme u stočarstvu i premali broj gospodarstava koja uopće uspijevaju doći do investicijskih potpora. Ako javni novac ulažemo u poljoprivredu, njegov rezultat mora biti veća proizvodnja, modernizacija i snažniji položaj naših poljoprivrednika“, poručio je Vešligaj.
Na probleme s učinkovitošću ulaganja upozorio je ove godine i Državni ured za reviziju. U reviziji korištenja sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj utvrđeno je da je do kraja 2025. korisnicima isplaćeno više od 3,5 milijardi eura, ali da statistički pokazatelji ne pokazuju značajan doprinos tih potpora rastu poljoprivredne proizvodnje i ruralnom razvoju. Revizori su upozorili i da nije dovoljno pratiti samo broj projekata i iznose isplata, već je potrebno jasnije mjeriti stvarni učinak potpora na produktivnost i proizvodnju.
Najnoviji podaci dodatno pokazuju neravnoteže u sektoru. Hrvatska je tijekom 2025. uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 5,62 milijarde eura, oko devet posto više nego godinu ranije. Istodobno su pojedini dijelovi domaće proizvodnje zabilježili ozbiljan pad: broj zaklanih svinja smanjen je za 16,1 posto, broj oprasenih odojaka za 13,1 posto, proizvodnja kravljeg mlijeka za pet posto, dok je stočna proizvodnja ukupno smanjena za 2,7 posto.
„S jedne strane ulažemo golema sredstva, a s druge imamo sektore u kojima proizvodnja pada i sve veću potrebu za uvozom. Posebno zabrinjava što do investicijskih potpora dolazi vrlo mali dio naših gospodarstava. Mali i srednji proizvođači ne smiju dobivati mrvice dok se najveći dio mogućnosti koncentrira kod nekolicine velikih korisnika“, rekao je Vešligaj.
Hrvatska poljoprivredna komora posljednjih je tjedana također zatražila promjenu postojećeg sustava potpora, upozoravajući da se njegov uspjeh više ne može ocjenjivati prema visini isplaćenih sredstava, nego prema rastu proizvodnje, konkurentnosti i održivosti gospodarstava. Komora je posebno otvorila pitanje kriterija kod investicijskih natječaja i dostupnosti sredstava manjim proizvođačima.
Kao član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i izvjestitelj za jačanje konkurentnosti, otpornosti i pravednosti europske poljoprivrede, Vešligaj upozorava da će ta pitanja biti još važnija u sljedećem višegodišnjem financijskom razdoblju Europske unije.
„Dolazi vrijeme u kojem ćemo za svaki euro morati još jasnije pokazati što smo njime postigli. Hrvatska sredstva mora usmjeravati u modernizaciju, navodnjavanje, preradu, skladišne kapacitete, mlade poljoprivrednike te mala i srednja gospodarstva koja stvarno proizvode hranu. Poljoprivredna politika mora se voditi odgovorno, stručno i prema mjerljivim rezultatima, a ne stihijski“, zaključio je Vešligaj.
