Strasbourg, 20. listopada 2026. – Europski parlament usvojio je izvješće kojim traži snažniju ulogu kohezijske politike u rješavanju problema europskih gradova – od stambene krize i nedostupnih javnih usluga do klimatskih promjena, rastućih troškova energije i demografskog pada. Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj podržao je izvješće, istaknuvši da buduća europska sredstva moraju biti dostupnija gradovima te da lokalne vlasti trebaju imati stvarnu ulogu u odlučivanju o ulaganjima koja izravno utječu na život njihovih građana.
Izvješće „Kohezijska politika – pokretačka snaga provedbe Agende EU-a za gradove“ Europski parlament usvojio je s 601 glasom za, 20 protiv i 36 suzdržanih. Riječ je o političkom stajalištu Parlamenta koje će biti važno u pregovorima o europskom proračunu i pravilima kohezijske politike za razdoblje nakon 2027. godine.
„Stambena kriza, cijene energije, dostupnost javnog prijevoza, vrtića, škola ili liječnika nisu apstraktne europske teme. To su stvari po kojima ljudi procjenjuju kvalitetu života u svojem gradu. Kohezijska politika mora pomoći lokalnim zajednicama da upravo na te probleme odgovore konkretnim ulaganjima“, poručio je Vešligaj.
Parlament traži da se kohezijska sredstva snažnije usmjere u priuštivo, socijalno i javno stanovanje, energetsku obnovu i regeneraciju gradskih četvrti, uključujući prenamjenu praznih i napuštenih nekretnina za stanovanje. Izvješće istodobno naglašava važnost dostupnog javnog prijevoza, zdravstvene zaštite i drugih osnovnih javnih usluga te ulaganja koja građanima omogućuju da ostanu živjeti u sredinama koje su odabrali za svoj dom.
Posebna pozornost posvećena je i klimatskoj otpornosti gradova. Parlament poziva na ulaganja u zelenu infrastrukturu, prirodna rješenja, energetsku učinkovitost i infrastrukturu otpornu na sve češće ekstremne vremenske događaje.
„Gradovi danas istodobno moraju graditi stanove, obnavljati zgrade, razvijati javni prijevoz, prilagođavati se toplinskim valovima i drugim klimatskim rizicima te osiguravati kvalitetne javne usluge. Za sve to trebaju stabilna sredstva, ali i mogućnost da sami sudjeluju u određivanju prioriteta. Ne možemo o potrebama grada odlučivati bez grada“, naglasio je Vešligaj.
Jedan od konkretnijih zahtjeva usvojenog izvješća jest da se u budućem europskom proračunu minimalni udio sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj za integrirani teritorijalni i održivi urbani razvoj poveća sa sadašnjih 8 na 13 posto. Parlament pritom traži predvidljiva sredstva i snažnije uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u pripremu programa i određivanje investicijskih prioriteta za razdoblje 2028.–2034.
Za Vešligaja je posebno važno da se pritom ne zanemare mali i srednji gradovi, čije uprave često nemaju dovoljno zaposlenih i stručnih kapaciteta za snalaženje u složenim europskim procedurama.
Usvojena rezolucija zato traži manje administrativnog opterećenja, jednostavnije procedure i snažniju tehničku pomoć gradovima pri pronalasku odgovarajućih izvora financiranja, pripremi projekata i njihovoj provedbi.
„Veliki grad može imati cijeli tim ljudi koji priprema europske projekte, dok manji grad često ima jednu ili dvije osobe koje rade niz različitih poslova. Ako želimo ravnomjeran razvoj, europski fondovi moraju biti dostupni i onima koji nemaju velike administracije. Kvaliteta projekta i potreba građana moraju biti važnije od veličine aparata koji stoji iza prijave“, rekao je Vešligaj.
Pitanje budućnosti kohezijske politike posebno je važno i za Hrvatsku, koja je europska sredstva tijekom proteklih godina koristila za niz ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, škole, vrtiće, zdravstvene ustanove, energetsku obnovu i urbani razvoj.
Vešligaj upozorava da u pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.–2034. treba očuvati snažnu kohezijsku politiku i partnerski odnos europske, nacionalne, regionalne i lokalne razine.
„Snažni gradovi i lokalne zajednice temelj su snažne Europe. Za Hrvatsku je zato iznimno važno da u sljedećem europskom proračunu osiguramo dovoljno sredstava za njihov razvoj, ali i da gradonačelnici, načelnici i župani ne saznaju naknadno gdje će se ulagati, nego da budu ravnopravno uključeni u donošenje tih odluka. Oni najbolje znaju što njihovim građanima nedostaje“, zaključio je Vešligaj.
