Klanjec, 10. listopada 2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj sudjelovao je na 24. ocjenjivanju i izložbi meda Krapinsko-zagorske županije u Klanjcu, na kojoj je 90 pčelara predstavilo čak 121 uzorak meda. Uz potvrdu visoke kvalitete zagorskog pčelarstva, manifestacija je bila prilika i za upozorenje na sve zahtjevnije uvjete u kojima domaći proizvođači posluju.
Na ocjenjivanje su pristigli uzorci bagremova, kestenova, cvjetnog, lipova i suncokretova meda, meduna te meda od divlje trešnje. Najviše je bilo bagremova meda – 66 uzoraka. Šampion ovogodišnje izložbe je Josip Krog iz Štuparja kraj Petrovskog, čiji je bagremov med dobio maksimalnu ocjenu 20,00. Drugo mjesto pripalo je Martini Krog, a treće Darku Milinkoviću iz Konjščine.
„Naši pčelari još jednom pokazuju koliko kvalitetan proizvod imamo. Iza svake staklenke domaćeg meda stoje znanje, rad, briga o pčelama i prirodi te tradicija koju ljudi godinama prenose. Upravo zato moramo učiniti sve da taj rad ima i pravednu ekonomsku vrijednost“, poručio je Vešligaj.
Pčelari se istodobno suočavaju s posljedicama klimatskih promjena, rastom troškova proizvodnje i pritiskom uvoznog meda. Na ovogodišnjoj izložbi upozoreno je i na pad broja registriranih pčelara u Krapinsko-zagorskoj županiji, što dodatno naglašava potrebu za politikama koje će omogućiti opstanak i generacijsku obnovu sektora.
Kao član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Vešligaj posebno je upozorio na posljedice trgovinske politike EU-a. Sporazumom Europske unije i Mercosura predviđena je bescarinska kvota za 45.000 tona meda godišnje, koja bi se postupno uvodila tijekom pet godina. Prema podacima Europske komisije, ta količina odgovara približno desetini ukupne potrošnje meda u EU-u.
„Ne možemo od naših pčelara tražiti visoke standarde kvalitete, sljedivosti i proizvodnje, a istodobno ih izlagati sve većoj konkurenciji uvoza pod uvjetima s kojima se teško mogu natjecati. Ako želimo sačuvati europsko i hrvatsko pčelarstvo, trgovinska politika mora voditi računa o tome što pojedini sporazumi znače za naše proizvođače“, istaknuo je Vešligaj.
Posebnu vrijednost zagorskom pčelarstvu daje i Zagorski bagremov med, koji nosi europsku Zaštićenu oznaku izvornosti. Takva zaštita, prema Vešligaju, pokazuje koliko lokalni proizvod može dobiti dodatnu vrijednost kada se kvaliteta, podrijetlo i znanje proizvođača jasno prepoznaju.
„Pčelarstvo nije važno samo zbog meda. Pčele imaju nezamjenjivu ulogu u oprašivanju, poljoprivredi i očuvanju bioraznolikosti. Zato potpora pčelarima nije pomoć samo jednom sektoru, nego ulaganje u proizvodnju hrane i naš okoliš. Nastavit ću se zalagati za poštene tržišne uvjete, snažniju potporu sektoru i zaštitu domaćih proizvođača“, rekao je Vešligaj.
Čestitao je svim sudionicima i nagrađenim pčelarima te zahvalio svima koji svojim radom čuvaju dugu pčelarsku tradiciju Hrvatskog zagorja.
