Bruxelles, 12.1.2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj (S&D), član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), izvijestio je da je Odbor jednoglasno podržao tzv. „Vinski paket“ – skup izmjena europskih pravila kojima se želi ojačati otpornost i konkurentnost vinskog sektora u Europskoj uniji.
Riječ je o sektoru koji je pod snažnim pritiskom: potrošnja vina u EU pala je na najnižu razinu u posljednjih 30 godina, uz trend daljnjeg pada do 2035., dok proizvođače dodatno pogađaju klimatske promjene, tržišni viškovi, nestabilan izvoz i širenje bolesti vinove loze.
Zajednička borba protiv zlatne žutice i dodatna godina za obnovu vinograda
Vešligaj ističe da je jedna od ključnih točaka paketa zajednička europska borba protiv bolesti poput zlatne žutice vinove loze (flavescence dorée), koja je posljednjih godina zahvatila vinograde u nizu država članica i koju stručnjaci opisuju kao jednu od najopasnijih bolesti vinove loze.
„U Europskom parlamentu više puta sam upozoravao na razoran učinak zlatne žutice, a drago mi je da su kolege u potpunosti shvatile koliko je važno brzo reagirati“, poručio je Vešligaj.
U sklopu dogovorenih mjera, vinari pogođeni elementarnim nepogodama, bolestima vinove loze ili štetnicima dobit će dodatnu godinu za sadnju ili obnovu vinograda u okviru svojih odobrenja, što im daje više vremena da se prilagode i isplaniraju ulaganja. Istodobno se nacionalnim tijelima daje mogućnost da, na temelju opravdanog zahtjeva vinogradara, odustanu od izricanja administrativnih kazni u slučajevima kada odobrenja za sadnju nisu iskorištena u roku – ako za to postoje opravdani razlozi.
Jača potpora vinskom turizmu i promociji na trećim tržištima
„Vinski paket“ donosi i značajno jačanje potpore vinskom turizmu i promociji vina na trećim tržištima, što je, naglašava Vešligaj, osobito važno za Hrvatsku i njezine vinske regije, od Bregovite Hrvatske i Slavonije do Istre i Dalmacije.
Dogovoreno je da će Europska unija financirati do 60 % troškova promotivnih kampanja u trećim zemljama, pri čemu financiranje može trajati tri godine uz mogućnost dva produljenja, ukupno do devet godina. U te prihvatljive troškove spadaju oglašavanje, sudjelovanje na sajmovima i događanjima, organizacija izložbi, studije i istraživanja novih tržišta.
„Time jačamo konkurentnost naših vinara u vremenima globalnih trgovinskih napetosti, gdje mali proizvođači najčešće nose najveći teret“, istaknuo je Vešligaj, dodajući da vinski turizam u Hrvatskoj ima ogroman potencijal povezivanja poljoprivrede, turizma i lokalne gastronomije.
Ključna odgoda pravila o površini vinograda – prilika za Hrvatsku
Posebno važnim za Hrvatsku smatra se dio paketa koji se odnosi na primjenu pravila o maksimalnoj površini vinograda ispod koje države članice ne moraju primjenjivati sustav odobrenja za sadnju vinove loze. U postojeći režim, kojim se rast vinograda u EU ograničava na 1 % godišnje i veže uz sustav odobrenja, ugrađena je odgoda primjene za države s trenutačno niskom ukupnom površinom vinograda.
Za Hrvatsku i slične države to znači dodatne četiri godine prije pune primjene tog sustava, što otvara prostor da se vinogradarske površine ojačaju i prošire prije nego što nova odobrenja postanu strože ograničena.
„Upravo sam na ovome radio i drago mi je da smo uspjeli osigurati odgodu“, kaže Vešligaj. „To je jasna razvojna šansa za hrvatsko vinarstvo.“
Istodobno je uputio poziv Vladi RH i jedinicama lokalne i regionalne samouprave da iskoriste ovu priliku:
„Ovo je poziv Vladi RH da, zajedno s županijama, gradovima i općinama, pod hitno ojača nacionalne potpore vinarima – kako bismo ih motivirali na sadnju, restrukturiranje i modernizaciju, te osigurali da hrvatski vinogradi rastu, a ne nestaju.“
Sljedeći korak: glasovanje na plenarnoj sjednici
„Vinski paket“ trenutno je u završnoj fazi zakonodavnog postupka i, nakon jednoglasne podrške u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj, slijedi glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Vešligaj poručuje kako očekuje da će novi paket mjera biti potvrđen i na plenarnoj razini:
„Ako ovaj dogovor potvrdimo u Strasbourgu, napravit ćemo stvarni iskorak za europski, ali i hrvatski vinski sektor – od zaštite od bolesti poput zlatne žutice, preko lakše obnove vinograda, do jače prisutnosti naših vinara na svjetskim tržištima.“
Zaključuje da, unatoč trendu pada potrošnje i sve težim klimatskim uvjetima, europsko vinarstvo ima budućnost – ali samo ako politike i mjere budu osmišljene tako da štite male i srednje vinare, krajolik i ruralne zajednice, a ne samo statistiku.
