Bruxelles/Zagreb, 13. srpnja 2025. — Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj upozorio je na moguće rezove i strukturne promjene u programu Erasmus+ u sklopu prijedloga dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2028.–2034. te pozvao na očuvanje namjenskog i dostupnog financiranja za mlade.
“Kao netko tko dolazi iz manjeg grada, iz prve ruke znam koliku su razliku Erasmus+ projekti donijeli mladima. Ako se mladima oduzme namjenska ‘traka’ i prebace u širi, konkurentniji fond, na gubitku će biti upravo oni kojima su ove prilike najpotrebnije,” poručio je Vešligaj.
Što se mijenja i zašto je važno
Europska komisija je 16. srpnja predstavila prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF), uz najavu modernizacije i „streamlininga“ programa te osnivanja Europskog fonda za konkurentnost kao krovnog okvira za dio ulaganja. Sektorska udruženja mladih i sveučilišta upozoravaju da bi predložene izmjene, iako uz veći ukupni iznos za Erasmus+, uklonile namjensko poglavlje za mlade i minimalni udio sredstava za mlade, čime bi se aktivnosti neformalnog obrazovanja i rada s mladima gurale u konkurenciju s drugim prioritetima.
Istodobno, visokoobrazovni sektor pozdravlja nominalno veći proračun za Erasmus+, ali upozorava da je riječ o „nužnom minimumu“ kada se uračunaju inflacija, veće sudjelovanje i nove aktivnosti — što može značiti realno manji doseg bez jasnih zaštitnih mehanizama za mlade.
Zahtjevi i rješenja koja Vešligaj podupire
Pozivajući se na stavove Mreže mladih Hrvatske (MMH), Vešligaj ističe tri ključna zahtjeva:
- Zadržati namjensko poglavlje i minimalni udio sredstava za mlade unutar Erasmus+ (ne prelamati preko konkurentnih krovnih fondova).
- Osigurati dostupnost malim i lokalnim organizacijama – jednostavnije pozive, proporcionalnu dokumentaciju i posebne natječajne linije za rad s mladima u manjim sredinama. (Stav krovnih mladih organizacija i nacionalnih vijeća mladih, uključujući MMH.)
- Stabilno, višegodišnje financiranje mobilnosti i neformalnog obrazovanja, uz jasne ciljeve uključivosti (ruralna područja, mladi slabijeg socioekonomskog statusa, osobe s manje mogućnosti).
“Europa ne smije štedjeti na socijalnoj pokretljivosti. Erasmus+ za mlade dokazano smanjuje nejednakosti i otvara vrata onima koji ih inače nemaju. Ako želimo Europu jednakih šansi, moramo zadržati namjenska sredstva za mlade,” poručio je Vešligaj, najavljujući amandmane i politički pritisak u EP-u.
Kontekst: gotovo 40 godina i milijuni korisnika
Erasmus+ traje skoro četiri desetljeća i, prema podacima Komisije, utjecao je na više od 16 milijuna sudionika. Hrvatska je, do 2021., već imala više od 115 tisuća mladih i osoba koje rade s mladima uključenih u program, uz široku mrežu škola, udruga i lokalnih zajednica.
