VIDEO: Civilna zaštita nije samo pitanje opreme – u njezinu središtu moraju biti ljudi

12. 11. 2026. | Novosti

Strasbourg, 12. studenoga 2026. – Novi europski Mehanizam Unije za civilnu zaštitu mora snažnije prepoznati i zaštititi ljude koji prvi izlaze na teren – profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, pripadnike gorskih službi spašavanja i druge službe civilne zaštite. Poručio je to zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj tijekom plenarne rasprave o reformi europskog sustava civilne zaštite za razdoblje 2028.–2034.

Europski parlament raspravljao je o prijedlogu novog Mehanizma Unije za civilnu zaštitu – UCPM+, kojim se želi ojačati sposobnost Europske unije da predviđa, sprječava i odgovara na sve češće prirodne katastrofe, zdravstvene krize i druge velike prijetnje. Novi sustav trebao bi poboljšati rano upozoravanje, koordinaciju država članica, europske kapacitete za odgovor na katastrofe te suradnju nacionalne, regionalne i lokalne razine.

„Novi europski mehanizam civilne zaštite velika je prilika za jačanje naše spremnosti i odgovora na sve učestalije krize i katastrofe. Ali u središtu svakog sustava, pa tako i ovoga, moraju biti ljudi na terenu“, poručio je Vešligaj.

U svojem obraćanju podsjetio je na katastrofalni požar koji je 13. kolovoza zahvatio područje Lokve Rogoznice i Omiša. U požaru i naknadno od posljedica zadobivenih ozljeda život je izgubilo šest osoba, ozlijeđeno ih je više od 40, a vatra je zahvatila oko tisuću hektara i prouzročila veliku materijalnu štetu.

Tijekom katastrofe nije aktiviran hrvatski Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK, zbog čega su nakon požara otvorena pitanja o načinu donošenja odluka, evakuaciji i komunikaciji s građanima.

„Događanja ovoga ljeta u Hrvatskoj, a prije svega požar na omiškom području u kojem je šest ljudi izgubilo život, još su nas jednom podsjetila koliko su važni pravodobno upozoravanje i koordinacija službi. Sustav ranog upozoravanja tada nije bio aktiviran upravo u trenutku kada su se naši vatrogasci borili s požarom katastrofalnih razmjera“, rekao je Vešligaj.

Naglasio je kako snažnija europska civilna zaštita ne smije biti usmjerena samo na nabavu protupožarnih zrakoplova, opreme ili razvoj koordinacijskih sustava, već i na status, sigurnost i uvjete rada ljudi koji sudjeluju u intervencijama.

„Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, pripadnici gorske službe spašavanja i svi drugi ljudi u sustavu civilne zaštite u takvim situacijama riskiraju vlastite živote kako bi spašavali naše. Zato njihova zaštita, oprema, osposobljavanje i priznanje njihova doprinosa moraju biti europski prioritet“, istaknuo je Vešligaj.

Takav pristup ugrađen je i u poziciju Europskog parlamenta. Parlament traži da novi mehanizam izričito prepozna dobrovoljce, uključujući dobrovoljne vatrogasce, kao prvu liniju odgovora na prirodne i druge katastrofe. Predlaže se uspostava njihova jasnijeg pravnog statusa, odgovarajućeg osiguranja, pristupa obuci i opremi, priznavanja kvalifikacija te uklanjanja pravnih prepreka njihovom djelovanju u prekograničnim intervencijama.

Vešligaj, koji djeluje i u Intergrupi Europskog parlamenta za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, posljednjih mjeseci posebno upozorava na potrebu snažnijeg povezivanja europskih službi civilne zaštite, bolje komunikacije u krizama i većeg uključivanja lokalnih i regionalnih službi u europski sustav.

Novi UCPM+ trebao bi raspolagati znatno većim financijskim kapacitetom od sadašnjeg sustava. Komisija je za razdoblje 2028.–2034. predložila oko 10,7 milijardi eura u tekućim cijenama za civilnu zaštitu i zdravstvenu pripravnost, dok Europski parlament traži povećanje ukupnog iznosa na približno 12,42 milijarde eura.

Dan nakon rasprave Europski parlament usvojio je svoje stajalište o novom Mehanizmu, čime se otvara put pregovorima o konačnom zakonodavnom rješenju.

„Civilna zaštita nije samo pitanje opreme i koordinacije. Ona je prije svega pitanje ljudi. Možemo imati najbolje zrakoplove, sustave upozoravanja i komunikacijsku tehnologiju, ali u presudnom trenutku netko mora izaći na teren i pomoći. Sigurnost tih ljudi i priznanje njihova doprinosa moraju biti sastavni dio europske politike civilne zaštite“, zaključio je Vešligaj.

Novosti

Dan sjećanja…

Dan sjećanja…

Danas se prisjećamo žrtava Vukovara i Škabrnje te svih onih koji su svoje živote položili za slobodu Hrvatske. Njihova žrtva trajno nas obvezuje da čuvamo vrijednosti na kojima smo gradili našu državu – mir, demokraciju, ljudska prava i solidarnost. Sjećanje na...