Vešligaj povodom Martinja: „Ako danas ne zaštitimo vinograde, sutra nećemo imati što slaviti”

11. 11. 2026. | Novosti

Pregrada, 11. studeni 2026. – Dok Hrvatska slavi Martinje, jedan od najvažnijih blagdana vinogradara i vinara, zlatna žutica sve ozbiljnije ugrožava budućnost domaćeg vinogradarstva. Bolest je potvrđena u 14 županija i Gradu Zagrebu, a posljednji inspekcijski nadzori otkrivaju zabrinjavajuće stanje na pogođenim područjima. Eurozastupnik Marko Vešligaj upozorava da vinogradari više ne mogu čekati administrativna rješenja dok im propadaju nasadi u koje su ulagali generacijama.

Martinje je tradicionalno vrijeme proslave mladog vina, okupljanja i zahvale za plodove vinogradarske godine. No, ovogodišnji blagdan za dio hrvatskih vinogradara proteći će u sjeni zlatne žutice, jedne od najopasnijih bolesti vinove loze, koja uzrokuje propadanje trsova, gospodarske gubitke i sve veću neizvjesnost u proizvodnji.

„Iza svake čaše vina stoje godine rada, znanje, obiteljska tradicija i ljubav prema zemlji. Nažalost, neki naši vinogradari ovog Martinja ne gledaju prema novoj proizvodnji, nego prema praznim redovima u svojim vinogradima. Zlatna žutica ne uništava samo trsove. Ona ugrožava egzistenciju obitelji, naše vinske regije i krajolik koji su stvarale generacije”, poručuje Vešligaj.

Zlatna žutica potvrđena u 127 od 133 ciljano pregledana vinograda

Prema podacima Državnog inspektorata od 16. listopada 2026., fitosanitarna inspekcija tijekom rujna i prve polovice listopada provela je ciljane nadzore u 133 vinograda na području osam hrvatskih županija, obuhvativši 44,27 hektara. Zlatna žutica utvrđena je u čak 127 pregledanih vinograda, u kojima su naređene mjere krčenja radi sprječavanja daljnjeg širenja bolesti.

Iako je riječ o ciljanim pregledima prvenstveno na već pogođenim područjima, a ne reprezentativnom uzorku svih hrvatskih vinograda, rezultati pokazuju ozbiljnost problema.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, bolest je do kraja 2025. potvrđena u 14 županija i Gradu Zagrebu. Istodobno su prikupljeni preliminarni podaci o približno 570 hektara zapuštenih i zaraženih vinograda u privatnom vlasništvu, raspoređenih na oko 3.800 vinograda, koje tek treba provjeriti na terenu i utvrditi prioritete postupanja.

Da se ne radi samo o statistici, Vešligaj se uvjerio tijekom brojnih susreta s proizvođačima. Prilikom lipanjskog posjeta Plešivici vinar dr. sc. Martin Jagunić upozorio je da njegova obiteljska vinarija godišnje mora ukloniti oko 15 posto zaraženih trsova te da je do tada iskrčeno približno 4.000 trsova. Novim nasadima potrebno je i do pet godina da ponovno dosegnu puni rod.

Stručnjaci već godinama upozoravaju na nedostatke sustava

Posebno zabrinjava činjenica da problemi u provedbi mjera nisu novost. Stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Željko Budinšćak i Goran Ivančan još su u stručnom radu objavljenom 2024. godine upozorili na nedovoljno učinkovit nadzor provedbe obveznih fitosanitarnih mjera.

Zlatna žutica u Hrvatskoj je prvi put potvrđena 2009. godine. Njezino širenje povezano je s američkim cvrčkom, kukcem koji prenosi uzročnika bolesti, a za učinkovito suzbijanje nužno je istodobno uklanjanje zaraženih trsova, kontrola prijenosnika i rješavanje problema zapuštenih nasada.

Ministarstvo je tijekom 2026. financiralo krčenje 155,54 hektara zapuštenih i zaraženih vinograda na državnom zemljištu te pokrenulo dodatne aktivnosti. Međutim, na sastanku ministra Davida Vlajčića i glavnog državnog inspektora Tončija Glavinića u rujnu ponovno je otvoreno pitanje pravne osnove i nadležnosti za nadzor obveznih tretiranja.

„Dok vinogradari iz godine u godinu uklanjaju zaražene trsove, sustav još uvijek rješava pitanja nadležnosti i administrativnih prepreka. Jasno je da se bolest ne može zaustaviti ako jedan vinogradar provodi sve propisane mjere, a susjedni zapušteni vinograd ostaje izvor zaraze. Zato nam trebaju koordinirano djelovanje, učinkovit nadzor i pravodobna intervencija. Država mora biti jednako brza kao što je ova bolest nemilosrdna”, ističe Vešligaj.

Milijuni eura neiskorišteni dok se vinski sektor suočava s krizom

Dodatno zabrinjavaju podaci o korištenju europskih sredstava namijenjenih hrvatskom vinskom sektoru.

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore, u financijskoj 2025. godini iskorišteno je samo 18,29 posto raspoloživih sredstava iz vinske omotnice. Od ukupno 10,41 milijun eura, čak 8,56 milijuna ostalo je neiskorišteno. U prethodnoj financijskoj godini neiskorišteno je još 4,8 milijuna eura.

Riječ je o sredstvima za širi razvoj vinskog sektora, a ne isključivo za suzbijanje zlatne žutice, no njihova slaba iskorištenost dodatno otvara pitanje učinkovitosti sustava potpora i izgubljenih investicijskih mogućnosti.

U međuvremenu je otvoren i novi natječaj za intervenciju 73.02. „Obnova poljoprivrednog potencijala”, vrijedan 10 milijuna eura, koji omogućuje financiranje do 100 posto prihvatljivih troškova. Ta je mjera namijenjena obnovi poljoprivrednog potencijala nakon različitih nepogoda i katastrofalnih događaja, uključujući štete od zlatne žutice, uz propisane uvjete prihvatljivosti.

„Pozdravljam svaku mjeru koja može pomoći proizvođačima, ali objava natječaja nije sama po sebi rješenje. Pomoć mora biti dostupna na vrijeme, uz jasna pravila i postupke koji vinogradare neće dodatno opterećivati. U konačnici nije važno koliko smo natječaja objavili, nego koliko smo vinograda uspjeli spasiti i koliko smo obitelji omogućili nastavak proizvodnje”, naglašava Vešligaj.

Europske mogućnosti moraju se pretvoriti u pomoć na terenu

Kao član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Vešligaj je problem zlatne žutice tijekom protekle godine više puta otvarao na europskoj razini.

U veljači 2026. Europski parlament usvojio je novi Vinski paket, kojim je otvorena mogućnost financiranja do 100 posto prihvatljivih troškova zajedničkih preventivnih aktivnosti protiv zlatne žutice i drugih zaraznih biljnih bolesti, uključujući praćenje, dijagnostiku, edukaciju i istraživanja.

Vešligaj je u veljači organizirao međunarodni stručni susret u Štrigovi, na kojem su vinogradari i stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske raspravljali o zajedničkim rješenjima. Problematiku je ponovno otvorio i tijekom sastanka s ministrom Vlajčićem 29. listopada, naglasivši važnost pravedne i pravodobne pomoći proizvođačima.

Prema njegovim riječima, nužno je osigurati koordinirano suzbijanje američkog cvrčka, učinkovitije uklanjanje zaraženih i zapuštenih vinograda, dostupnije potpore za obnovu nasada te jasnu raspodjelu odgovornosti među nadležnim institucijama.

„Vino je dio našeg identiteta. Sačuvajmo ljude koji ga stvaraju.”

Vešligaj upozorava da posljedice zlatne žutice nadilaze neposrednu štetu u poljoprivrednoj proizvodnji. Posebno su ugrožena mala i obiteljska gospodarstva, ali i vinogradarski krajolici koji predstavljaju važan dio kulturnog i gospodarskog identiteta hrvatskih regija.

„Naše vinske ceste, obiteljske vinarije i vinogradarski običaji nisu nastali preko noći. Stvarali su ih ljudi koji su desetljećima obrađivali zemlju, često u vrlo teškim uvjetima. Ako danas ne zaštitimo njihove vinograde, sutra neće biti dovoljno samo govoriti koliko nam ta tradicija znači”, poručuje Vešligaj.

Povodom Martinja svim vinarima, vinogradarima i ljubiteljima vina uputio je čestitku, uz posebnu poruku onima koji se suočavaju s posljedicama bolesti.

„Sretno Martinje svima, a posebno našim vinogradarima koji se ove godine, umjesto mladom vinu, nadaju da će imati što ubrati i dogodine. Naša je obveza učiniti sve da njihova nada ne ostane samo nada”, zaključuje Vešligaj.

Novosti

Dan sjećanja…

Dan sjećanja…

Danas se prisjećamo žrtava Vukovara i Škabrnje te svih onih koji su svoje živote položili za slobodu Hrvatske. Njihova žrtva trajno nas obvezuje da čuvamo vrijednosti na kojima smo gradili našu državu – mir, demokraciju, ljudska prava i solidarnost. Sjećanje na...