Bruxelles, 30. lipnja 2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj uputio je pitanje europskom povjereniku za poljoprivredu Christopheu Hansenu o najavljenom povećanju pričuve za poljoprivredu u proračunu Europske unije za 2026. godinu, namijenjenom ublažavanju posljedica energetske krize i rasta cijena gnojiva.

Prema najavljenom financijskom planu, Europska komisija predvidjela je povećanje pričuve za poljoprivredu za dodatnih 300 milijuna eura iz proračuna EU-a. Države članice pritom bi mogle dodati do 200 posto nacionalnih sredstava, što bi ukupno moglo otvoriti mogućnost korištenja do 1,5 milijardi eura za pomoć poljoprivrednicima.

Vešligaj je pozdravio takav okvir, ali je upozorio da dosadašnje iskustvo pokazuje kako dobre europske mjere često zapnu na nacionalnoj razini.

„Komisija može pripremiti dobar okvir i staviti sredstva na raspolaganje, ali ako države članice ta sredstva ne usmjere prema poljoprivrednicima kojima su namijenjena, učinak na terenu izostaje. Zato sam pitao povjerenika Hansena ima li Komisija plan osigurati da nacionalna sredstva zaista budu korištena za ublažavanje krize i rasta cijena gnojiva“, istaknuo je Vešligaj.

Kao primjer naveo je paket mjera za vinski sektor i borbu protiv zlatne žutice, u sklopu kojega je Europska komisija državama članicama omogućila do 100 posto sufinanciranja mjera za suzbijanje bolesti vinove loze. Vešligaj je podsjetio kako je i sam inzistirao na takvoj mogućnosti, no Hrvatska je, unatoč ozbiljnosti situacije na terenu, do danas nije iskoristila.

„U slučaju zlatne žutice vidjeli smo što se događa kada se državama članicama ostavi previše prostora, a nacionalne vlasti ne reagiraju. Komisija je omogućila financijski okvir, ali Vlada Republike Hrvatske nije napravila ništa da tu mogućnost iskoristi. Vinogradi u međuvremenu propadaju, a vinari ostaju bez konkretne pomoći“, poručio je Vešligaj.

Naglasio je kako se isti problem ne smije ponoviti i kod pomoći poljoprivrednicima pogođenima rastom cijena gnojiva i energetskim pritiscima. Prema njegovim riječima, sredstva moraju doći do proizvođača, a ne ostati samo mogućnost na papiru.

„Ako želimo da europske mjere imaju stvaran učinak, potrebno je više odgovornosti država članica i jasniji pritisak Komisije da se sredstva doista namijene za svrhu za koju su predviđena. Poljoprivrednicima ne trebaju najave, nego konkretna i pravovremena pomoć“, rekao je Vešligaj.

Vešligaj je još jednom pozvao Ministarstvo poljoprivrede i Vladu Republike Hrvatske da hitno poduzmu potrebne korake kako bi se osigurala pomoć vinarima u borbi protiv zlatne žutice, ali i šira podrška poljoprivrednicima koji se suočavaju s posljedicama krize, rastom troškova proizvodnje i poskupljenjem gnojiva.

„Domaća proizvodnja hrane ne može čekati. Ako postoje europske mogućnosti, Hrvatska ih mora koristiti brzo, ozbiljno i u interesu naših poljoprivrednika“, zaključio je Vešligaj.