Bruxelles/Zagreb, 21. veljače 2025. – Europska komisija predstavila je paket izvanrednih mjera za vinarski sektor kojim, među ostalim, predviđa dobrovoljno krčenje (grubbing-up) proizvodnih vinograda uz nacionalne naknade namijenjene smanjenju viškova vina na tržištu. Mjera dolazi u trenutku kada je potrošnja vina u EU-u pala 5,2 % ispod petogodišnjeg prosjeka i već desetljeće bilježi pad od 1,2 % godišnje.
Ne damo Europi da dira naše vinograde. Grubbing-up možda odgovara Francuskoj ili Španjolskoj, no za Hrvatsku bi to značilo iščupati dio našeg identiteta – poručio je zastupnik Marko Vešligaj (S&D), član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Zašto je prijedlog sporan za Hrvatsku?
- Mala, ali raznolika proizvodnja – Hrvatska godišnje proizvede oko 458 tisuća hektolitara vina, što čini tek 0,3 % ukupne proizvodnje EU-a, ali se ističe s više od 120 autohtonih sorata poput Plavca malog i Graševine.
- Strma i otočna područja – velik dio vinograda nalazi se na padinama ili otocima gdje poljoprivredna prenamjena nije realna, pa bi krčenje značilo trajni gubitak za lokalne zajednice.
- Dominacija malih proizvođača – više od 80 % hrvatskih vinara obrađuje manje od tri hektara vinograda te su izravno ovisni o dodanoj vrijednosti kvalitetnog vina, a ne o količini.
Umjesto da male vinogradare tjeramo na čupanje loze, EU bi trebala financirati modernizaciju podruma, promociju autohtonih sorata i destilaciju viškova – to su mjere koje spašavaju radna mjesta i krajolike – naglasio je Vešligaj.
Socijalisti i demokrati u Europskom parlamentu već su podnijeli amandmane kojima isključuju obveznost krčenja za zemlje s proizvodnjom ispod 1 % udjela u EU-u i traže fleksibilniji paket koji uključuje promociju i restrukturiranje. Glasovanje u AGRI-ju očekuje se početkom srpnja.
Naše vinograde i vino ne mjerimo hektolitrima, nego tradicijom i kvalitetom. Grubbing-up nije hrvatski recept – naš je recept u vrhunskim buteljama koje pričaju priču o zemlji i ljudima – zaključio je Vešligaj.