Zagreb, 8.12.2025. – Na poziv Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj (S&D), član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), sudjelovao je na okruglom stolu „Dopunske djelatnosti na OPG-ovima – izazovi i prilike“, organiziranom u suradnji s Hrvatskim agroekonomskim društvom (HAED).
Rasprava je okupila predstavnike akademske zajednice, resornih institucija, struke i samih poljoprivrednika s ciljem da se sagledaju prepreke i mogućnosti za razvoj dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima) – od prerade hrane i ruralnog turizma do usluga u zajednici.
Pretvaramo OPG u hibrid – s punim obvezama, ali bez zaštite“
U svom izlaganju Vešligaj je upozorio da su mali poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj administrativno i porezno često opterećeniji od kolega u drugim državama EU-a.
Posebno se osvrnuo na aktualni Zakon o OPG-u i pravila o dopunskim djelatnostima:
„Umjesto da ih Zakon o OPG-u i pravila o dopunskim djelatnostima guraju naprijed, mi ih često pretvaramo u hibrid između fizičke osobe i tvrtke – s punim obvezama, ali bez zaštite obiteljske imovine i bez jednostavnih pravila za prvu preradu na gospodarstvu.“
Naglasio je da zbog kompliciranih procedura i nejasnih pravila dio proizvodnje i dalje završava ili kao sirovina za mali novac, ili u sivoj zoni, umjesto da upravo na selu nastaje proizvod s dodanom vrijednošću – sir, suhomesnati proizvodi, prerađeno voće i povrće, domaće prerađevine i ruralni turistički proizvodi.
EU prilike: početne potpore, zemlja i ulaganja EIB-a
Vešligaj je istaknuo da se u novom proračunskom razdoblju Europske unije otvaraju važne prilike za male i mlade poljoprivrednike:
- ciljane početne potpore za mlade poljoprivrednike i mala gospodarstva
- lakši pristup zemljištu kroz nacionalne strateške planove ZPP-a i modele javnog zemljišta
- ulaganja Europske investicijske banke (EIB) usmjerena baš na mala gospodarstva, preradu i inovacije u poljoprivredi i ruralnom prostoru
No pritom je naglasio da međunarodni i europski instrumenti neće imati stvarni učinak ako Hrvatska ne obavi svoj dio posla:
„Da bi ta sredstva imala smisla, Hrvatska mora pojednostaviti pravila za dopunske djelatnosti, zaštititi obiteljsku kuću i zemlju od poslovnih rizika te porezno i administrativno rasteretiti zadruge koje udružuju proizvođače.“
Prema njegovim riječima, zadruge i proizvođačke organizacije ključne su za jačanje pregovaračke pozicije malih proizvođača na tržištu, ali ih sadašnji porezni i administrativni okvir često obeshrabruje umjesto da ih potiče.
„Manje birokracije, više prerade na selu“
U raspravi je zaključio da je za snažna obiteljska poljoprivredna gospodarstva potrebna jasna promjena pristupa:
- manje birokracije i jednostavnija pravila za dopunske djelatnosti
- više prerade na selu, kako bi vrijednost ostajala na gospodarstvima i u lokalnim zajednicama
- pošteniji uvjeti na tržištu, kroz potporu zadrugama, kratkim lancima opskrbe i lokalnim brendovima
„Manje birokracije, više prerade na selu i pošteniji uvjeti na tržištu – to je cilj za snažna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Uporno za naše poljoprivrednike, uporno za naše OPG-ove“, poručio je Vešligaj na kraju okruglog stola, zahvalivši Agronomskom fakultetu i Hrvatskom agroekonomskom društvu na organizaciji dijaloga koji, kako je naglasio, treba što prije pretočiti u konkretne zakonske prijedloge i mjere podrške na nacionalnoj razini.
