Bruxelles, 4. 9. 2025. – Europska komisija predložila je Vijeću donošenje sporazuma s Mercosurom. Podsjetimo, cilj novog trgovinskog ugovora EU-Mercosur je povećati bilateralnu trgovinu i ulaganja te smanjiti carinske i necarinske trgovinske prepreke. Komisija navodi da se sporazumom s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem stvara najveća zona slobodne trgovine na svijetu s više od 700 milijuna potrošača.

Zvuči dobro, no vrag je u detaljima. Mnoga otvorena pitanja vezana uz navedeni sporazum brinu hrvatske i europske poljoprivrednike.Ključna organizacija poljoprivrednika u Europskoj uniji COPA COGECA već je pozvala Kolegij povjerenika Europske komisije da ozbiljno shvate višestruke posljedice koje bi ovaj sporazum imao, navodeći da je on ”ekonomski i politički štetan za europske poljoprivrednike, ruralne zajednice i potrošače”.

„Nakon slabljena Zajedničke poljoprivredne politike, jednog od stupova EU, sporazum s Mercosurom će značiti ugroženost naših malih OPG-ova kada na tržište počnu stizati jeftiniji proizvodi smanjene kvalitete. Već sam otvarao pitanje o jednakim standardima proizvodnje: kako ćemo osigurati da su proizvodi koji će iz tih zemalja dolaziti na naše tržište, poštovali iste standarde proizvodnje, ekološke i zdravstvene? Nisam dobio odgovor. Ovo je još jedan dokaz da se europska poljoprivreda potiskuje u drugi plan, i to u vrijeme u kojem nam baš treba jača nego ikad. Pitanje poljoprivrede je pitanje sigurnosti, pozivam stoga premijera Plenkovića da ne pristane na ovakav sporazum koji dodatno ugrožava našu poljoprivredu koja se i ovako jedva drži iznad vode.” rekao je Marko Vešligaj, član Odbora za poljoprivredu Europskog Parlamenta.

Upravo zbog problema nejednakih standarda proizvodnje, zastupnik Vešligaj je tijekom proteklih mjeseci tražio od Komisije da u sporazum uvrste tzv. “mirror” klauzule koje bi podrazumijevale obveznu primjenu potpuno jednakih standarda u trećim zemljama, kao što su u Europi. To je osobito važno ako na našem tržištu želimo zdravu hranu, proizvedenu u adekvatnim uvjetima. Komisija to, nažalost, nije napravila i sada, svjesni ove opasnosti, najavljuju i dodatne kontrole u trećim zemljama bez jasnog odgovora na pitanje: kako i na čiji trošak?

Dakle, u startu se priznaje da će negativnih posljedica itekako biti. Isto smatra i predsjednik SDP-a Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić:

„Hranu trebamo gledati kao zdravlje, a ne kao profit i maržu, jer ona je strateški resurs i temelj naše budućnosti. Upravo zato je ovaj trgovinski sporazum poguban za našu domaću poljoprivredu jer izravno ugrožava 160 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ako se i jedna velika Francuska boji da će jeftini i nekvalitetni proizvodi preplaviti njihovo tržište, nelogično je da Hrvatska bez razmišljanja srlja u isto. Ili možda baš u tome leži odgovor: premijer Plenković je resore poljoprivrede i gospodarstva prepustio manjinskom političkom partneru i tu nema snalaženja ni strateške vizije za razvoj naše poljoprivrede. Ovo je još jedan primjer gdje HDZ-ova vlada staje na stranu velikih kompanija i trgovačkih lanaca, na štetu građana i hrvatskih poljoprivrednika.”