Zagreb, 28. studenoga 2025. – U Zagrebu je od 25. do 28. studenoga održana prva Konferencija Romkinja u Hrvatskoj, u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ i organizacijskog odbora sastavljenog od romskih aktivistica iz više europskih zemalja. Konferencija je okupila 50 Romkinja iz 19 europskih država, kao i predstavnike europskih institucija, s ciljem jačanja političkog, ekonomskog i društvenog položaja Romkinja u Europi.

Na završnom danu Konferencije, posvećenom predstavljanju zaključaka rada, sudionicama se obratio zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj (S&D), potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) i izvjestitelj za novu Strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost.

„Romkinje se suočavaju s dvostrukom diskriminacijom“

Vešligaj je u uvodu istaknuo da je Konferencija snažan dokaz zajedničke posvećenosti borbi za dostojanstvo, ravnopravnost i bolju budućnost Romkinja i cijele romske zajednice. Podsjetio je da je romska zajednica jedna od najdiskriminiranijih u Europi, a da se Romkinje svakodnevno suočavaju s dvostrukom diskriminacijom – kao žene i kao pripadnice romske nacionalne manjine.

„Ta dvostruka prepreka od nas zahtijeva ne samo deklarativnu potporu, nego konkretne, ciljane i hitne mjere na svim razinama“, poručio je, pozvavši nacionalne vlade, europske institucije i lokalne zajednice da strateške dokumente ne ostave na papiru.

EU Strategija za rodnu ravnopravnost i intersekcijska diskriminacija

Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za novu Strategiju za ženska prava i rodnu ravnopravnost, Vešligaj je naglasio da u tom dokumentu središnje mjesto zauzima intersekcijska diskriminacija – situacije u kojima se različiti oblici diskriminacije preklapaju, primjerice rodna, etnička, socijalna ili dobna.

„Svjesni činjenice da se mnoge žene i djevojčice – a u velikoj mjeri Romkinje – s time suočavaju svaki dan, nastojimo stvoriti zakonodavni okvir koji takvu diskriminaciju prepoznaje, sprječava i kažnjava“, istaknuo je.

U govoru je podsjetio i na Strateški okvir EU-a za ravnopravnost, uključivanje i sudjelovanje Roma, u kojem su definirani ključni ciljevi za poboljšanje položaja Romkinja do 2030. godine:

• smanjenje rodnog jaza u zaposlenosti Romkinja, uz cilj da se jaz prepolovi do 2030.
• poboljšanje primarne zdravstvene zaštite i pristupa zdravstvenim uslugama, uključujući reproduktivno zdravlje i zdravlje majki – uz podsjetnik da je očekivani životni vijek Romkinja u prosjeku oko 11 godina kraći od ostatka populacije
• podrška romskim djevojčicama u završavanju srednjoškolskog i visokog obrazovanja te odlučna borba protiv ranog napuštanja školovanja
• poboljšanje životnih uvjeta, uključujući pristup osnovnim uslugama poput tekuće vode, što izravno utječe na zdravlje i dostojanstvo žena i djece

„Promjena ovih pokazatelja nije stvar dobre volje, nego odgovornost i obveza zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih sustava“, naglasio je Vešligaj. Zaključci Konferencije: participacija, osnaživanje, obrazovanje, antidiskriminacija

Tijekom dvodnevnih radnih panela Romkinje su, podijeljene u tematske skupine, izradile zaključke podijeljene u četiri područja: politička participacija, ekonomsko osnaživanje, obrazovanje i antidiskriminacijske mjere. Zaključci su na završnom dijelu Konferencije pročitani na romskom, hrvatskom i engleskom jeziku te usmjereni nacionalnim i europskim institucijama.

Analize nacionalnih dokumenata i rasprave na Konferenciji pokazale su da Romkinje i dalje žive bez osnovne socijalne sigurnosti, s vrlo ograničenim pristupom uslugama i nedostatnim sredstvima za programe koji bi posebno trebali osnaživati žene. Bez dugoročnih rješenja i stabilne podrške, zajednice ostaju prepuštene same sebi, istaknuto je u zaključcima.

U tom kontekstu, Vešligaj je posebno naglasio važnost ekonomskog osnaživanja Romkinja – poticanje zapošljavanja, poduzetništva i financijske neovisnosti – kao i uklanjanje prepreka u obrazovanju, od ranog djetinjstva do visokog obrazovanja.

Govoreći o sljedećim koracima, Vešligaj je upozorio da je „lakši dio posla usvojiti zaključke, a teži osigurati njihovu provedbu“. Naglasio je da strategije i deklaracije ne smiju skupljati prašinu u ladicama te da je nužno inzistirati na mjerljivim rezultatima i jasnoj odgovornosti – i na nacionalnoj i na europskoj razini.

„Ova konferencija ima ključnu ulogu: ona povezuje romske ženske organizacije iz cijele Europe s centrima političkog odlučivanja. Vaše potrebe, vaša prava i vaše priče moraju biti u središtu naših politika, a ne na margini“, poručio je.

Pozvao je institucije da osiguraju dugoročnu i stabilnu podršku programima koje provode romske organizacije, kako bi se zaključci Konferencije pretvorili u promjene na terenu – od lokalnih socijalnih usluga do zakonodavnih reformi.

Hrvatski kontekst: signal iz države članice i upozorenje na eroziju prava

Konferencija Romkinja u Zagrebu održana je uz podršku Europske komisije, Europskog parlamenta, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, Agencije za elektroničke medije, JANAF-a i drugih partnera.

Vešligaj je istaknuo simboliku činjenice da se prva Konferencija Romkinja u regiji održava upravo u glavnom gradu države članice EU-a: s jedne strane, to je prilika da Hrvatska pošalje snažan signal podrške, a s druge podsjetnik da i sama bilježi zabrinjavaće trendove – eroziju ljudskih prava manjina, nasilje na ulicama i pokušaje cenzure kulture.

„Porazna je to realnost, no upravo zato je naša obveza da je mijenjamo, da joj se suprotstavimo i da zajedno gradimo drugačije društvo“, rekao je, naglasivši da borba za ravnopravnost i dostojanstvo Romkinja nije izdvojena tema, nego sastavni dio šire borbe za demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava u Hrvatskoj i Europi.

U završnom dijelu obraćanja, Vešligaj je Romkinjama uputio jasnu političku poruku:

„Kao predstavnik Hrvatske u Europskom parlamentu mogu vam vrlo jasno obećati: za ravnopravnost i jednakost borit ću se u Bruxellesu, u Zagrebu, u mojoj Pregradi, na ulici, unutar institucija – svugdje gdje bude potrebno. Na to možete računati.“ Govor KaliSara

Istaknuo je da Europski parlament i druga tijela EU-a stoje na raspolaganju romskim organizacijama kao partneri u izradi i provedbi politika te izrazio uvjerenje da ova Konferencija može biti prekretnica i početak intenzivnije, glasnije i uspješnije borbe za prava Romkinja i cijele romske zajednice.

Na taj je način Konferencija Romkinja u Zagrebu, uz jasan fokus na „život poslije života“ – život poslije usvojenih zaključaka – završila porukom da se romske žene više ne smiju promatrati samo kao korisnice politika, već kao političke akterice koje oblikuju agendu, postavljaju zahtjeve i zahtijevaju odgovornost institucija.