Bruxelles, 17. studenog 2025. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj (S&D), potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) i izvjestitelj za novu Strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost, sudjelovao je na regionalnoj konferenciji „Žene koje donose promjene: regionalne perspektive i partnerstva“, u organizaciji UN Women i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Danske.

Na panelu pod nazivom „Temelji za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena: pristupanje EU-u kao pokretač uspjeha“ Vešligaj je naglasio kako rodna ravnopravnost „mora biti u središtu procesa proširenja Europske unije, a ne tek usputna tema u pregovorima s državama kandidatkinjama“.

Parlamenati, vladavina prava i rodna perspektiva reformi

U svom obraćanju Vešligaj je posebno istaknuo tri ključne poruke:

• Jačanje uloge parlamenata u državama kandidatkinjama – kako bi svaka reforma, od pravosuđa do javne uprave, imala i jasno ugrađenu rodnu perspektivu. Parlamenti, poručio je, moraju biti mjesto gdje se ne usvajaju samo tehnički „EU zakoni“, nego i politike koje mijenjaju položaj žena u društvu.
• Nulta tolerancija na nazadovanje u pravima žena – osobito u području vladavine prava i temeljnih prava. Upozorio je na opasnost „tihe erozije“ ženskih prava kroz pritiske na civilno društvo, ograničavanje seksualnih i reproduktivnih prava ili relativiziranje rodno uvjetovanog nasilja.
• Rodna perspektiva u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i trgovanja ljudima – budući da žene i djevojčice često prve snose posljedice slabih institucija: od trgovanja ljudima i seksualne eksploatacije do ekonomske nesigurnosti i političke marginalizacije.

„Proširenje Europske unije velika je prilika da na istok i jugoistok Europe prenesemo naše vrijednosti, ali i da zajedno gradimo Europu u kojoj je ravnopravnost činjenica, a žene žive bez nasilja i diskriminacije“, poručio je Vešligaj.

Rodna ravnopravnost kao uvjet pristupanja Europskoj uniji

Rodna ravnopravnost nije samo politička poruka, već i formalni dio pristupnih kriterija Europske unije. U europskoj pravnoj stečevini (acquis) jednakost žena i muškaraca prepoznata je kao temeljno pravo i zajednička vrijednost, a zemlje kandidatkinje dužne su uskladiti zakonodavstvo i praksu s propisima EU-a – od jednakih plaća i pristupa zapošljavanju do zaštite od nasilja i diskriminacije.

U procesu pristupanja osobito su važna pregovaračka poglavlja 19 (socijalna politika i zapošljavanje), 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i sigurnost), u kojima se ocjenjuje stanje ljudskih prava, borba protiv nasilja nad ženama i kapacitet institucija za provedbu rodno osjetljivih politika. Iako su zemlje zapadnog Balkana i istočnog partnerstva posljednjih godina donijele niz strategija i zakona, analize Europskog parlamenta i organizacija civilnog društva upozoravaju da je rodna ravnopravnost još uvijek „nedovršen posao“ – od nedovoljne političke zastupljenosti žena do raširenog rodno uvjetovanog nasilja.

Upravo zato, kako je naglašeno na konferenciji, rodna ravnopravnost ne smije biti „dodatak“ pristupnim pregovorima, nego horizontalni kriterij: svaka reforma – od pravosuđa, sigurnosnog sektora i borbe protiv korupcije do obrazovanja i ekonomije – mora se promatrati i kroz utjecaj na žene i djevojčice.

Partnerstvo UN Women i Danske: regionalni programi za ravnopravnost

Konferencija je održana u okviru šire suradnje Danske i UN Women, dvaju partnera koji već godinama zajednički razvijaju programe jačanja rodno odgovornih politika, institucionalnih kapaciteta i rodno osjetljivog proračuna u zemljama istočnog partnerstva i zapadnog Balkana. Danska u svojim strateškim dokumentima naglašava da je osnaživanje žena i djevojčica, uključujući seksualna i reproduktivna prava te borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, jedan od ključnih prioriteta njezina multilateralnog djelovanja kroz UN Women.

UN Women i partneri pritom pružaju tehničku podršku vladama i parlamentima u preuzimanju acquisa EU-a u području rodne ravnopravnosti, razvoju nacionalnih akcijskih planova te uključivanju rodne perspektive u programe financirane iz pretpristupnih fondova (IPA).

Poveznica s novom Strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost

Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za novu Strategiju rodne ravnopravnosti 2026.–2030., Vešligaj je istaknuo da buduća strategija mora jasno povezati politiku proširenja s ciljevima rodne ravnopravnosti – od borbe protiv nasilja nad ženama i digitalnog nasilja, do ekonomske emancipacije žena i rodno odgovornih proračuna. UN-ov tim u Bruxellesu u svojim je preporukama Europskoj komisiji već naglasio da nova Strategija treba biti usklađena s međunarodnim instrumentima za zaštitu prava žena (CEDAW, Pekinška platforma, Istanbulska konvencija) te da rodna ravnopravnost mora biti uvrštena u sve EU programe s jasnim ciljevima, pokazateljima i resursima.

„Ako proširenje shvatimo ozbiljno, onda moramo jednako ozbiljno shvatiti i rodnu ravnopravnost. Nema stabilne demokracije ni vladavine prava tamo gdje žene i djevojčice i dalje žive s nasiljem, diskriminacijom i isključenjem“, zaključio je Vešligaj, poručivši da će kao potpredsjednik FEMM-a i izvjestitelj za Strategiju nastaviti zagovarati da rodna ravnopravnost ostane crvena nit proširenja EU-a.