Zabok, 21. studenoga 2025. – U Centru urbane kulture Regenerator u Zaboku večeras je obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama programom koji je spojio umjetnost, javni dijalog i snažnu poruku zajedništva. Organizatori događanja bili su Krapinsko-zagorska županija i Grad Zabok, u suradnji sa Županijskim povjerenstvom za ravnopravnost spolova i Domom za žrtve nasilja u obitelji Novi početak.

Program je započeo predstavom „Perkusije ljubavi“ u izvedbi Teatra Studio 9, koja je snažno progovorila o mizoginiji, femicidu i šutnji zajednice. Kroz isprepletene prizore ljubavi, moći i nasilja, predstava je otvorila pitanja osobne i društvene odgovornosti: koliko smo kao pojedinci svjesni, koliko društvo tolerira ili ignorira nasilje i rodne nejednakosti te gdje prestaje privatni problem, a počinje odgovornost zajednice. Emocionalni dojam predstave postavio je snažan ton i za nastavak večeri.

Nakon izvedbe, održana je panel rasprava „Gradimo zajedno sigurnu zajednicu“, na kojoj se razgovaralo o sustavnoj borbi protiv nasilja nad ženama – od europskog zakonodavnog okvira i državnih politika, do lokalnih inicijativa i konkretne podrške žrtvama.

Poseban naglasak bio je na novoj Direktivi Europske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju su 2024. usvojili Europski parlament i Vijeće.

Kao potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) Europskog parlamenta, zastupnik Marko Vešligaj predstavio je ključne novosti koje direktiva donosi za države članice, uključujući Hrvatsku:

• prvi put na razini EU-a uspostavljaju se minimalna, zajednička pravila za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
• uvodi se kazneno gonjenje niza specifičnih oblika nasilja, poput sakaćenja ženskih spolnih organa, prisilnog braka, dijeljenja intimnih snimki bez pristanka („osvetnička pornografija“), kibernetičkog nasilja, uhođenja i uznemiravanja putem interneta
• propisuju se strože kazne i širi spektar otegotnih okolnosti, osobito kod nasilja nad djecom, partnerima, aktivisticama, novinarkama i drugim posebno izloženim skupinama
• države članice obvezuju se osigurati dovoljno skloništa, 24-satne besplatne SOS linije te specijaliziranu pravnu, psihološku i zdravstvenu podršku
• uvodi se obveza kvalitetne procjene rizika i sprječavanja sekundarne viktimizacije, kako bi institucije pravodobno zaštitile žrtvu

„Sve države članice, uključujući Hrvatsku, imaju rok do 14. lipnja 2027. da usklade svoje zakone s Direktivom. To je velika prilika za iskorak, ali i obveza – i zato je ključno da od lokalne do nacionalne razine postoji pritisak da se taj posao odradi ozbiljno“, poručio je Vešligaj.

Od zakona do terena: lokalni mehanizmi, skloništa i ekonomsko osnaživanje

U raspravi je istaknuto da „dobar zakon sam po sebi nije dovoljan“ ako nema provedbe na terenu, osobito u manjim sredinama. Vešligaj je naglasio tri ključna smjera djelovanja za Hrvatsku:

• jačanje lokalnih mehanizama i resursa – uspostava koordinatorica za ravnopravnost spolova, funkcionalnih povjerenstava i radnih skupina u svim županijama, gradovima i općinama, uz primjenu rodno osviještenog proračuna koji jasno pokazuje kako se javni novac odražava na žene i muškarce
• širenje mreže skloništa i usluga – ravnomjerna dostupnost skloništa, savjetovališta i SOS linija, kako žrtve iz manjih i ruralnih sredina ne bi ostajale bez konkretne podrške ili ovisile isključivo o volonterima
• ekonomsko osnaživanje žrtava – programi prekvalifikacija, zapošljavanja i samozapošljavanja žena žrtava nasilja na lokalnoj razini, kako bi se smanjio rizik povratka nasilniku zbog ekonomske ovisnosti

Posebnim je izazovom ocijenjena borba protiv rodnih stereotipa i šutnje okoline. Panelisti su istaknuli važnost sustavnog obrazovanja o ravnopravnosti, nenasilju, pristanku i seksualnom i reproduktivnom zdravlju od najranije dobi, kao i lokalnih kampanja, edukacija i suradnje s medijima.

Europska sredstva kao potpora lokalnim projektima

Sudionici su istaknuli da lokalne zajednice, udruge i javne ustanove u Hrvatskoj imaju na raspolaganju više europskih izvora financiranja:

• Europski socijalni fond plus (ESF+) – za projekte podrške žrtvama nasilja, jačanja socijalnih usluga, osnaživanja nezaposlenih žena i razvoj usluga u zajednici
• Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) – za projekte prevencije nasilja, borbe protiv rodne diskriminacije i promicanja ravnopravnosti
• Erasmus+ – za edukacije, razmjene znanja i umrežavanje stručnjaka
• Norveški financijski mehanizmi – koji su u prošlosti već financirali osnivanje i jačanje skloništa i drugih specijaliziranih usluga

„EU daje okvir, alate i sredstva, ali bez lokalne inicijative i partnerstva institucija, organizacija civilnog društva i zajednice – promjene neće biti dovoljno brze ni dovoljno duboke“, naglašeno je u raspravi.

Hod solidarnosti i poruka „I tebe se tiče“

Na kraju programa sudionicama i sudionicima upućen je poseban poziv na simboličnu gestu:

„Na vašim sjedalima nalaze se trakice s porukama – simboli podrške ženama koje su preživjele nasilje. Molimo vas da svatko svoju trakicu ponese sa sobom i zajedno s nama prošeća do pješačkog/biciklističkog mosta, gdje ćemo ih postaviti kao zajednički znak solidarnosti i ohrabrenja.“

Sudionici su se u povorci uputili prema mostu, gdje je postavljeno 11 ploča u sklopu akcije „I tebe se tiče“ – s porukama žena žrtava nasilja upućenima drugim žrtvama, ali i građanima, susjedima, kolegama, članovima obitelji. To su poruke koje osvještavaju, potiču, hrabre na prijavljivanje nasilja i pozivaju okolinu da ne okreće glavu, nego pruži ruku podrške.

Trakice ostavljene na mostu ostale su kao vidljiv znak da zajednica u Zaboku i Krapinsko-zagorskoj županiji ne pristaje na šutnju i relativiziranje nasilja.

U zaključku, poruka večeri bila je jasna: izgradnja sigurne zajednice odgovornost je svih – od europskih i nacionalnih institucija, preko lokalne samouprave, do svakog pojedinca. Kako je više puta naglašeno na panelu, tek kad se rodna ravnopravnost, nulta tolerancija na nasilje i konkretna podrška žrtvama počnu vidjeti u proračunima, uslugama i svakodnevnom ponašanju, moći ćemo reći da smo napravili ozbiljan iskorak od riječi prema djelima.