Strasbourg/Bruxelles, 28. travnja 2026. – Europski parlament danas je potvrdio svoje pregovaračko stajalište o novom višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje 2028.–2034., zatraživši veća ulaganja u poljoprivredu i kohezijsku politiku te odbacivši pristup Europske komisije koji bi, prema ocjeni zastupnika, mogao oslabiti stabilnost financiranja tih politika. Parlament traži ukupno 197,3 milijarde eura više u odnosu na Komisijin prijedlog, što predstavlja povećanje od oko 10 posto.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj (S&D) naglasio je da je riječ o ključnom pitanju za europske poljoprivrednike, gradove i regije. „Nismo zadovoljni prijedlogom Komisije i tražimo više sredstava za naše poljoprivrednike, gradove i regije. Ako želimo sigurniju, jaču i konkurentniju Europu, moramo ulagati u ono što je temelj njezina razvoja“, poručio je Vešligaj nakon glasovanja.
Prema podacima iz parlamentarnog dokumenta, dodatna sredstva koja Parlament traži uključuju 139,31 milijardu eura više za Zajedničku poljoprivrednu politiku i 78,87 milijardi eura više za strukturne i kohezijske fondove. Vešligaj ističe da je to nužno kako bi se ojačale potpore proizvođačima i ulaganja u ruralna područja. „Bez prehrambene sigurnosti nema govora o globalnoj sigurnosti. Zato tražimo snažniji proračun koji štiti one koji proizvode hranu i drže ruralne zajednice živima“, rekao je.
U raspravi o strukturi budućeg proračuna, Vešligaj je upozorio i na Komisijinu ideju objedinjavanja sredstava u tzv. „megafond“, što je, prema stajalištu Parlamenta, rizično jer može dovesti do prevelike centralizacije i slabljenja dugoročne predvidljivosti financiranja za poljoprivredu i koheziju. Europski parlament u službenim dokumentima navodi da se protivi „renacionalizaciji“ proračuna i pristupu „jedan plan po državi članici“, uz upozorenje da bi takav model mogao smanjiti transparentnost i stvoriti konkurenciju između korisnika.
Parlament je u svojem stajalištu predložio da se novi proračun postavi na 1,27% bruto nacionalnog dohotka EU-a, uz zahtjev da se troškovi otplate duga iz instrumenta NextGenerationEU vode izvan gornjih granica proračuna, kako se otplata ne bi financirala nauštrb programa za poljoprivredu i regije.
Vešligaj je poručio da će u nadolazećim pregovorima s Vijećem i Komisijom inzistirati na očuvanju kohezije i poljoprivrede kao „okosnice europske solidarnosti“ te na tome da sredstva ostanu dostupna gradovima, općinama i proizvođačima. „Iz kohezije se financiraju naše ceste, programi stanovanja, vodna infrastruktura i mnogi drugi temeljni prioriteti. Snažniji proračun znači snažniju Europu – otpornu na izazove s kojima se suočavamo“, zaključio je.
Pregovori o višegodišnjem financijskom okviru formalno počinju nakon što države članice u Vijeću usuglase zajedničko stajalište, a konačni proračun zahtijeva i suglasnost Europskog parlamenta.
