Zagreb/Bruxelles, 24. travnja 2025. – Analiza Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) otkriva da je Hrvatska prošle godine izvezla hrane u vrijednosti od svega 803 eura po stanovniku, što je svrstava na 23. mjesto u Europskoj uniji. Vodeća Nizozemska izvozi 7,6 puta više (6 121 € po stanovniku), a osjetno ispred Hrvatske su i Danska, Belgija i Irska.
Glavni uzrok skromnog izvoza EIZ vidi u dvama desetljećima vođenja poljoprivrednog sektora bez dugoročne strategije te u slabim ulaganjima u inovacije i tehnologije. Negativni saldo hrane u vanjskotrgovinskoj bilanci tako postaje kroničan: Hrvatska troši više nego što proizvede, a ovisnost o uvozu raste iz godine u godinu.
„Ovo je crveno svjetlo za sve nas – plodno tlo i tradicija nisu dovoljni ako nemamo jasnu viziju i tehnološki iskorak. Digitalni alati, od ‘sweeper’ robota u staklenicima do autonomnih ‘vinerobota’ u vinogradima, već su standard u Nizozemskoj i Danskoj. Vrijeme je da takva rješenja postanu svakodnevica i hrvatskog seljaka,“ poručio je eurozastupnik Marko Vešligaj, jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI).
Gdje je Hrvatska zakazala?
| Pokazatelj | EU prosjek | Hrvatska |
| Izvoz hrane po stanovniku (2024.) | 2 650 € | 803 € |
| Udio izdvajanja za poljoprivredni R&D u BDP-u | 0,24 % | 0,05 % |
| Digitalizacija farmi (postotak gospodarstava koja koriste preciznu poljoprivredu) | 38 % | 12 % |
Što nudi EU – a Hrvatska (još) ne koristi?
- Digital Europe “SmartAgriHubs 2.0”: 60 mil. € za testne farme koje uvode robotiku i big-data rješenja.
- Horizon Europe klaster “Food, Bioeconomy, Natural Resources”: grantovi do 10 mil. € za pilot-proizvodnju alternativnih bjelančevina i pametne staklenike.
- CAP 2023–2027. “Precision Farming Bonus”: +15 % potpore za ulaganje u precizne sjetvene sustave, dronove i satelitsko navođenje.
Vešligaj podsjeća da je Europski parlament u svibnju usvojio rezoluciju kojom poziva države članice da 10 % svojih nacionalnih omotnica iz drugoga stupa ZPP-a izdvoje isključivo za digitalne inovacije na malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima.
„Hrvatska može i mora u sljedećih pet godina udvostručiti izvoz hrane – ali samo ako strateški usmjeri novac iz ZPP-a u robotiku, senzore i digitalne tržnice, umjesto u betonske podloge bez dodane vrijednosti,“ zaključuje Vešligaj.
