Bruxelles, 4. travnja 2025. – Najava američkoga predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 20-postotnih carina na sav uvoz iz Europske unije na­metnula je novi val neizvjesnosti u transatlantskim odnosima. Prema procjenama trgovinskih udruga, izvoz francuskih vina i žestokih pića u SAD mogao bi pasti najmanje 20 %reuters.com, dok bi talijanski vinari godišnje izgubili oko 323 milijuna eura prihoda.

Na sastanku Intergrupe za vino, kvalitetne prehrambene proizvode i jaka alkoholna pića u Europskome parlamentu, hrvatski zastupnik Marko Vešligaj (S&D) upozorio je da bi naglo poskupljenje američkih carina moglo “izazvati lavinu viškova na europskom tržištu i ugroziti tisuće radnih mjesta u ruralnim područjima”.

„Ovo je politički potez pod krinkom ekonomije. Ako se konzumacija vina u EU već smanjuje, a SAD zatvara vrata, riskiramo ekonomski domino-efekt za male vinare. Moramo sjesti za stol s Washingtonom – ali i otvoriti vrata Kini, Indiji i drugim rastućim tržištima,“ poručio je Vešligaj.

Što se mijenja od travnja?

• Svi uvozni destilirani proizvodi i vina iz EU-a opterećeni su osnovnom carinom od 20 %; pojedine treće zemlje, primjerice Australija, i dalje plaćaju 10 %
• Pošiljke otpremljene prije 5. travnja podliježu starom režimu, no američki uvoznici već otkazuju narudžbe zbog neizvjesnosti tržišta
• Trump je privremeno odgodio prijetnju o carini od 50 % i dao rok do 9. srpnja za diplomatsko rješenje

Reakcija Bruxellesa

Europska komisija je 8. svibnja pokrenula javnu konzultaciju o protumjerama, uključujući diferencirane naknade na američka alkoholna pića i prerađene prehrambene proizvode. U međuvremenu, Komisija poziva vinare da koriste Market Access Programme za diversifikaciju u Aziju i Latinsku Ameriku.

Šira slika – pad potrošnje u EU-u

Potrošnja vina u Uniji od 2010. pada prosječno 1,2 % godišnje, a 2024. bila je 5,2 % ispod petogodišnjeg prosjeka. EU u SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo izvozi gotovo 40 % ukupne količine buteljiranog vina; stoga je transatlantsko tržište ključno za ravnotežu ponude i potražnje.

Sljedeći koraci koje Vešligaj zagovara

1. Hitno diplomatsko izaslanstvo EU-a i glavnih vinskih regija u Washington prije 9. srpnja kako bi se spriječilo stupanje carina na snagu u punom obujmu.
2. Fleksibilniji “wine package” unutar CAP-a za 2025.–2027., s naglaskom na destinaciju viškova kroz industrijsku destilaciju i promociju na azijskim tržištima.
3. Zajednički europski marketinški fond za plasman autohtonih sorti (Plavac mali, Nebbiolo, Tempranillo) u Kini i Indiji, gdje carine ostaju ispod 10 %.

„EU ima najkvalitetnija vina na svijetu – zamjene nema. No kvaliteta mora biti praćena političkom voljom za zaštitu proizvođača i otvaranje novih tržišta,“ istaknuo je Vešligaj, dodavši da će Intergrupa “nastaviti lobirati da se pregovori sa SAD-om vrate na kolosijek prije nego što će carine nanijeti trajnu štetu”.