Zagreb, 16. studenoga 2026. – Stota obljetnica rođenja hrvatskog političara i jednog od predvodnika Hrvatskog proljeća Mike Tripala obilježena je u zagrebačkom Novinarskom domu, gdje je predstavljena i knjiga „Miko Tripalo – povodom 100. godišnjice rođenja“. Obilježavanju je prisustvovao i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, koji je istaknuo kako Tripalova politička ostavština i danas otvara temeljno pitanje odnosa vlasti, institucija i slobode pojedinca.
„Miko Tripalo bio je političar koji je znao da nijedan sustav, ma kako se zvao i kakvim se idealima kitio, ne vrijedi mnogo ako u njemu nema mjesta za slobodnog čovjeka. Za njega ni partija, ni država, ni domoljublje nisu bili opravdanje za nepravdu i samovolju“, poručio je Vešligaj.
Rođen 16. studenoga 1926. u Sinju, Miko Tripalo priključio se antifašističkom pokretu još kao gimnazijalac 1941. godine. Nakon Drugog svjetskog rata izgradio je političku karijeru unutar tadašnjeg komunističkog sustava, no tijekom šezdesetih profilirao se kao jedan od vodećih reformatora koji su zagovarali demokratizaciju političkog života i ravnopravniji položaj Hrvatske unutar jugoslavenske federacije.

Bio je jedan od najistaknutijih predstavnika Hrvatskog proljeća 1971., uz Savku Dabčević-Kučar. Nakon sjednice partijskog vrha u Karađorđevu u prosincu iste godine morao je napustiti državne i partijske funkcije, a potom je isključen iz Saveza komunista i godinama udaljen iz političkog života.
„Bio je antifašist i komunist koji se suprotstavio partijskom jednoumlju, jedan od predvodnika Hrvatskog proljeća kojeg je vlast ušutkala, a kasnije i zagovornik hrvatske samostalnosti koji ni u neovisnoj Hrvatskoj nije šutio kada je smatrao da se ugrožavaju demokracija i građanske slobode. Upravo u toj dosljednosti vidim jedan od važnijih dijelova njegove političke ostavštine“, istaknuo je Vešligaj.
Početkom devedesetih Tripalo se ponovno politički aktivirao. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatske narodne stranke, bio zastupnik u Hrvatskom saboru te se zauzimao za hrvatsku neovisnost, demokratski ustroj države i slobodu javne riječi. U svojim kolumnama u Novom listu kritizirao je korupciju, tajkunsku privatizaciju, rast nezaposlenosti, diskriminaciju i sužavanje građanskih sloboda. Bio je i jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava.

Obilježavanje stote obljetnice njegova rođenja organizirao je Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Uvodno su govorili predsjednik Upravnog odbora Centra Tvrtko Jakovina, predsjednik Nadzornog odbora Branko Roglić i predsjednik Republike Zoran Milanović. Knjigu posvećenu Tripalovu životu i djelovanju predstavili su Tihomir Cipek, Dario Čepo, Vesna Pusić i njezin urednik Goran Sunajko.
Predsjednik Zoran Milanović podsjetio je na Tripalovu ulogu u Hrvatskom proljeću te ga opisao kao političara koji je svoje ciljeve nastojao ostvarivati na miran i civiliziran način.
Za Vešligaja, vrijednost obilježavanja ovakvih obljetnica nije samo u podsjećanju na prošlost, nego i u preispitivanju političkih kriterija koji ostaju relevantni bez obzira na vrijeme i politički sustav.
„Tripalovo nasljeđe postavlja pitanje koje bi si svaka vlast trebala svakodnevno postavljati: služi li sustav čovjeku ili čovjek mora služiti sustavu? Sto godina nakon njegova rođenja to je pitanje i dalje neugodno aktualno. Demokracija počinje upravo ondje gdje institucije postoje zbog građana, a ne građani zbog institucija“, zaključio je Vešligaj.





