Moji ciljevi

Zdrava hrana, održiva poljoprivreda i ravnomjeran ruralni razvoj

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU-a temelj je mog angažmana, s posebnim fokusom na mlade poljoprivrednike i održive prakse. U dosadašnjem radu smo već osigurali povećanje sredstava upravo za mlade poljoprivrednike za 30 milijuna EUR, a dodatnih 40 milijuna EUR osigurano je za financiranje aktivnosti promicanja održivih i visokokvalitetnih proizvoda iz Unije u Uniji i u svijetu. To je prilika i za naše mlade poljoprivrednike. Mislim da je pritom svakako potrebno smanjiti i administrativni teret kod prijava subvencija kako bi one bile dostupnije svima.

U Europskom parlamentu, moramo raditi na okvirima poboljšanja javnih usluga u ruralnim i manjim lokalnim sredinama, na fondovima za bolju cestovnu infrastrukturu, skrbi za djecu, javnom prijevozu i slično.
Središte mojih politika je oduvijek jednakost i ravnopravnost, a s obzirom na to da dolazim iz manjeg mjesta, osobito mi je važan ravnomjerni regionalni razvoj, jednake šanse svih stanovnika, bili oni u urbanim ili ruralnim sredinama. Upravo sam s tom idejom došao u Europski parlament, s mišlju da moram učiniti sve u svojoj moći da primjerice stanovnici Pregrade, Delnica, Iloka i svih drugih gradova i općina, imaju jednaki pristup zdravstvu, obrazovanju, kulturi, javnim uslugama i sve okvire za kvalitetan život, kao i oni koji žive u velikim gradovima i sjedištima županija. Snažne ruralne sredine znače i snažno društvo.

Suočavanje s posljedicama prirodnih katastrofa i klimatskim promjenama bit će od iznimne važnosti u nadolazećim godinama, a teret će uvelike osjetiti upravo poljoprivrednici. Upravo zato, u prosincu 2024.godine osigurali smo dva financijska mehanizma koja će osigurati dodatna sredstva za sanaciju posljedica prirodnih katastrofa kako bismo omogućili da oni koji ovise o poljoprivredi dobiju potrebnu podršku.

Stanovanje kao ljudsko pravo

U Europskoj uniji se trenutačno radi na novom sveobuhvatnom planu za priuštivo stanovanje, a u Europskom parlamentu prvi puta je osnovan specijalni odbor koji će se baviti stambenom krizom. Komisija bi plan za priuštivo stanovanje trebala predstaviti unutar prvih 100 dana njihovog novog mandata i u tom dijelu očekujemo konkretne financijske mehanizme za gradnju novih stambenih jedinica i obnovu postojećeg stambenog fonda te prenamjenu dijela stambenih kapaciteta kao i podizanje energetske učinkovitosti stambenog fonda s ciljem smanjenja troškova stanovanja za naše građane.

To je nešto o čemu sam u više navrata govorio, a SDP Hrvatske razvio je “Plan za stan”, opsežnu i konkretnu strategiju rješavanja postojeće stambene krize. Mi, kao socijalisti i demokrati na europskoj razini zagovaramo dodatnih 50 milijardi EUR godišnje za stambeno zbrinjavanje, a sveobuhvatni plan za stanovanje mora obuhvatiti više dimenzija; od one rodne pa sve do tržišne te stanovanje u ruralnim krajevima, čemu ću posvetiti dodatnu pažnju.

Potrebne su i nove financijske linije za stambene politike kojima bi pristup imale lokalne razine te kojima će se smanjiti birokratska opterećenja u dolasku do europskih sredstava. Trebamo pronaći način da se jedinice lokalne samouprave uključe u taj dio što izravnije.

Nedostatak koherentne stambene politike gorući je problem u cijeloj Uniji i vrijeme je za konkretne europske mjere koje će našim građanima osigurati rješavanje stambenog pitanja.

Ravnopravnost kao temelj mog djelovanja

Europska unija temu rodne ravnopravnosti ističe kao jedan od horizontalnih prioriteta i osobita mi je čast što tome mogu pridonijeti kao potpredsjednika nadležnog FEMM Odbora u Europskom parlamentu.

Tijekom ovog mandata, neumorno ću raditi na borbi protiv nasilja nad ženama, a važan korak u tom smjeru je pritisak na države članice da se u nacionalna zakonodavstva implementiraju odredbe nove Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama. Nastavak je to mog rada iz Odbora regija gdje sam se bavio inicijativom „Sigurno mjesto za žene“. Osim provedbe odredba Direktive, bit će osobito važno i ispraviti određene propuste iz same Direktive, poput neuvrštavanja silovanja kao kaznenog djela na razini EU-a. Taj ključni element je izostao. Nema mjesta relativizaciji seksualnog nasilja niti dovođenju u pitanje principa prema kojem “samo DA znači DA”.

Također, društvo mora snažnije sankcionirati nasilnike, bez opravdanja poput „tako vam je to u braku“. Nažalost, i institucije prečesto zakazuju, dodatno traumatizirajući žrtve. O tome svakodnevno čujemo strašna iskustava žena što potvrđuje da je sustavna promjena nužna. Naša uloga u Europskom parlamentu nije samo donošenje boljih zakona, već i inzistiranje na ovoj temi u javnosti kako bi se stvorilo društvo koje ne tolerira nasilje.

Ravnopravnost mora biti i ekonomska, a to danas nije realnost. Prema podacima Europske komisije, rodni jaz u plaćama prosjeku iznosi 13%, što znači da za svaki euro koji muškarac zaradi, žena zaradi 0.87. Stavljajući statistiku u svakodnevni kontekst, žene od sredine studenog pa do kraja godine žene rade besplatno. Donesena je direktiva koju Hrvatska mora prihvatiti kroz manje od dvije godine, a koja obuhvaća uvođenje transparentnosti, gdje će poslodavci morati objavljivati podatke o razlikama u plaćama između muškaraca i žena te ukinuti tajnosti plaća. Oko odredba ove Direktive nema pregovora i očekujem što skoriju implementaciju, a na tome ću svakako nastaviti inzistirati.

Prekograničnom suradnjom do boljih javnih usluga za građane

Svi mi koji živimo u blizini granice znamo kako bi nam život svima bio lakši da postoji bolja prekogranična suradnja. Više od trećine građana EU-a živi u pograničnim regijama, koje se često suočavaju s različitim ekonomskim izazovima. Prekogranična suradnja ključna je za smanjenje razlika u razvoju među regijama, a postoje brojni konkretni projekti koji su relativno jednostavni za provedbu i koji mogu značajno poboljšati kvalitetu života u tim područjima, olakšati svakodnevni život građana u pograničnim područjima i doprinijeti iskorištavanju potencijala tih regija.