Ravnopravnost se mora vidjeti na platnoj listi i za stolom za kojim se donose odluke

07. 11. 2026. | Novosti

Bruxelles, 7. studenoga 2026. – Žene u Europskoj uniji u prosjeku trebaju raditi dodatna tri mjeseca i 18 dana kako bi ostvarile jednaku godišnju zaradu kao muškarci, dok zauzimaju tek nešto više od trećine rukovodećih pozicija. Na te je podatke povodom Europskog tjedna ravnopravnosti spolova upozorio zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Marko Vešligaj, poručivši da se rasprave o jednakosti moraju pretvarati u konkretne politike na tržištu rada i u procesima odlučivanja.

Europski parlament od 2. do 8. studenoga obilježava Tjedan ravnopravnosti spolova, koji je ove godine posebno usmjeren na žensko vodstvo, prepreke s kojima se žene suočavaju na putu prema vodećim pozicijama te stvaranje uvjeta za novu generaciju žena u politici, gospodarstvu i društvu.

„Ravnopravnost se ne može mjeriti samo time imamo li jednaka prava zapisana u zakonu. Ona se mora vidjeti na radnom mjestu, na platnoj listi i za stolom za kojim se donose odluke. Ako žene imaju manje mogućnosti napredovanja, zarađuju manje tijekom radnog vijeka i preuzimaju veći dio neplaćenog rada i skrbi, tada još ne možemo govoriti o stvarnoj jednakosti“, poručio je Vešligaj.

Najnoviji Indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova pokazuje da žene u EU-u prosječno ostvaruju tek 77 posto godišnje zarade muškaraca. Da bi zaradile jednak iznos, morale bi raditi ukupno 15 mjeseci i 18 dana. EIGE upozorava da razliku ne stvara samo visina plaće za pojedini sat rada, nego i češći rad žena na nepuno radno vrijeme, prekidi karijere povezani sa skrbi, slabija zastupljenost u bolje plaćenim zanimanjima i manja prisutnost na vodećim pozicijama.

Podaci Eurostata dodatno pokazuju da su žene 2024. zauzimale 35,2 posto rukovodećih pozicija u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je njihov udio bio samo 27,6 posto, među najnižima u EU-u.

„To nisu samo statistike. Manja plaća danas znači nižu mirovinu sutra, a manja zastupljenost u vodstvima znači i manje žena ondje gdje se odlučuje o novcu, poslovima i pravilima koja utječu na sve nas. Zato ekonomsku neovisnost i ravnopravno sudjelovanje u odlučivanju moramo promatrati kao povezane ciljeve“, istaknuo je Vešligaj.

Kao jedan od konkretnih instrumenata za smanjivanje nejednakosti izdvojio je europsku Direktivu o transparentnosti plaća. Ona uvodi pravo kandidata za posao na informaciju o početnoj plaći ili njezinu rasponu, obvezuje poslodavce na objektivne i rodno neutralne kriterije vrednovanja rada te radnicima omogućuje pristup informacijama potrebnima za utvrđivanje postoji li neopravdana razlika u plaćama. Veći poslodavci morat će i redovito izvještavati o razlikama u plaćama žena i muškaraca.

Države članice morale su Direktivu prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 7. lipnja 2026. Hrvatska taj postupak još nije dovršila. Ministarstvo rada 2. studenoga predstavilo je prijedlog izmjena Zakona o radu, nakon čega je najavljeno upućivanje teksta u javno savjetovanje. Predložene izmjene predviđaju upravo uvođenje objektivnih kriterija vrednovanja radnih mjesta, pravo radnika na informacije o platnim razinama i uspostavu Nacionalnog sustava transparentnosti plaća.

„Jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti mora biti stvarnost, a ne samo pravo na papiru. Hrvatska već kasni s prijenosom Direktive i sada je važno da se taj posao napravi kvalitetno, tako da radnici stvarno mogu koristiti prava koja im europska pravila daju“, rekao je Vešligaj.

O provedbi Direktive, njezinim učincima na radnike i poslodavce te načinima smanjivanja rodnog jaza u plaćama razgovarat će se i sljedećeg tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru na kojem će sudjelovati Vešligaj.

Pitanja ekonomskog položaja žena, njihove zastupljenosti u donošenju odluka i ravnoteže privatnog i poslovnog života bila su i važan dio izvješća Europskog parlamenta o Strategiji za rodnu ravnopravnost, za koje je Marko Vešligaj bio izvjestitelj. Parlament je tim izvješćem zatražio snažnije europske mjere u području ekonomskog osnaživanja žena, ravnopravnosti na tržištu rada, skrbi i političkog odlučivanja.

„Možemo obilježavati tjedne ravnopravnosti i razgovarati o tome koliko smo napredovali, ali pravi rezultat vidjet ćemo tek kada spol više neće određivati koliku će netko imati plaću, koliko će mu biti teško napredovati ili hoće li imati mjesto za stolom na kojem se donose odluke. To mora biti cilj“, zaključio je Vešligaj.

Novosti

Dan sjećanja…

Dan sjećanja…

Danas se prisjećamo žrtava Vukovara i Škabrnje te svih onih koji su svoje živote položili za slobodu Hrvatske. Njihova žrtva trajno nas obvezuje da čuvamo vrijednosti na kojima smo gradili našu državu – mir, demokraciju, ljudska prava i solidarnost. Sjećanje na...