Vešligaj u Pragu: Hrvatska ne smije ostati po strani dok Europa gradi novi sustav komunikacije hitnih službi

06. 11. 2026. | Novosti

Prag, 6. studenoga 2026. – Policija, vatrogasci, hitna medicinska pomoć i službe civilne zaštite u budućnosti bi trebali moći sigurno razmjenjivati glasovne poruke, podatke, fotografije, videozapise i lokacije u stvarnom vremenu, neovisno o tome iz koje države dolaze. Upravo se takav europski sustav ovih dana testirao u Pragu, gdje je na međunarodnoj vježbi projekta EUCCS Preparation sudjelovao i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj.

Riječ je o pripremi Europskog sustava kritične komunikacije – EUCCS-a, koji bi trebao povezati nacionalne komunikacijske sustave policije, vatrogasaca, medicinskih i drugih hitnih službi te omogućiti njihovu sigurnu komunikaciju i tijekom prekograničnih intervencija. Europska komisija 30. rujna ove godine predložila je zakonodavni okvir za uspostavu sustava, čije se postupno uvođenje planira od 2030. godine.

„U kriznim situacijama svaka sekunda igra ulogu. Nije dovoljno samo brzo upozoriti građane, jednako je važno da vatrogasac, policajac, liječnik ili pripadnik civilne zaštite može odmah dobiti pouzdanu informaciju i komunicirati s kolegama, bez obzira na to kojoj službi ili državi pripada“, poručio je Vešligaj.

Na vježbi u Pragu testirana su četiri međusobno povezana komunikacijska sustava. Scenarij je uključivao potragu za nestalom osobom, istjecanje nepoznate tvari u vodu i spašavanje ozlijeđenog pripadnika hitnih službi. Cilj je bio provjeriti kako u stvarnim uvjetima funkcioniraju prijenos podataka, slike i lokacije te koordinacija različitih službi u prekograničnoj operaciji.

Za razliku od tradicionalnih TETRA i TETRAPOL radijskih sustava, koji su prvenstveno razvijani za glasovnu komunikaciju i često nisu međusobno interoperabilni, EUCCS se temelji na širokopojasnim tehnologijama. Budući sustav trebao bi omogućiti sigurnu razmjenu glasa, videa, podataka i geolokacije u stvarnom vremenu, uz mogućnost satelitske komunikacije kao dodatne zaštite u slučaju prekida zemaljskih mreža.

„U Pragu smo mogli vidjeti koliko takva tehnologija mijenja način na koji službe surađuju. Umjesto da jedna služba informacije prenosi drugoj telefonom ili preko nekoliko različitih sustava, svi mogu imati zajedničku sliku situacije. To u velikom požaru, poplavi ili prekograničnoj intervenciji može značiti bržu reakciju i bolju zaštitu ljudi na terenu“, rekao je Vešligaj.

Posebno je upozorio da Hrvatska nije među nacionalnim tijelima koja kao formalni partneri sudjeluju u sadašnjoj fazi projekta EUCCS Preparation. Aktualno projektno partnerstvo i zajednička nabava uključuju 15 nacionalnih tijela iz europskih država. Hrvatski stručnjaci sudjelovali su u pojedinim aktivnostima i ranijim testiranjima, ali Hrvatska nema nacionalno tijelo među formalnim partnerima koji razvijaju i upravljaju testnim sustavima.

„Za zemlju poput Hrvatske teško je razumjeti zašto nismo snažnije institucionalno uključeni u ovu fazu razvoja. Imamo dugu obalu, brojne otoke, velik dio teritorija uz državnu granicu i svake se godine suočavamo s požarima, poplavama i drugim kriznim situacijama. Ne bismo trebali čekati da drugi razviju sustav pa ga tek onda preuzeti. Trebamo sudjelovati dok se on oblikuje i u njega ugraditi iskustva naših vatrogasaca i drugih službi“, naglasio je Vešligaj.

Europska komisija upozorava da današnji nacionalni komunikacijski sustavi u velikoj mjeri funkcioniraju kao zasebni „otoci“. Komunikacijska oprema jedne države često prestaje biti funkcionalna prelaskom granice, a različite službe i dalje koriste tehnički nekompatibilne sustave. Upravo bi EUCCS trebao ukloniti takve prepreke i omogućiti operativnu mobilnost hitnih službi diljem Europske unije i schengenskog prostora.

Za Vešligaja, člana Intergrupe Europskog parlamenta za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, važnost pouzdane komunikacije dodatno je pokazao ovogodišnji katastrofalni požar na omiškom području.

Tijekom požara nije aktiviran hrvatski Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK. Ministarstvo unutarnjih poslova naknadno je navelo da je sustav tehnički funkcionirao, ali da Ravnateljstvo civilne zaštite nije zaprimilo zahtjev za slanje poruke. SRUUK i EUCCS imaju različite funkcije – prvi služi prvenstveno upozoravanju stanovništva, dok je EUCCS namijenjen komunikaciji među hitnim službama – no oba primjera, prema Vešligaju, pokazuju koliko su pravodobna informacija, jasne procedure i pouzdana komunikacija važne kada nastupi katastrofa.

„Omiš nam je pokazao što se događa kada u kriznoj situaciji komunikacija i procedure ne funkcioniraju onako kako građani očekuju. Zato moramo raditi na oba smjera – građani moraju biti pravodobno upozoreni, a službe koje ih spašavaju moraju imati najbolju moguću tehnologiju za međusobnu koordinaciju“, rekao je Vešligaj.

Posebno važnim smatra prekogranični aspekt novog sustava. Velik dio Hrvatske nalazi se uz granice sa susjednim državama, a požari, poplave i druge prirodne katastrofe ne završavaju na administrativnoj crti između dvije zemlje.

„O snažnijoj suradnji hitnih službi preko granica govorim još od kampanje za Europski parlament. Katastrofa ne pita gdje završava Hrvatska, a počinje Slovenija, Italija ili neka druga susjedna država. Ako je najbliža raspoloživa pomoć s druge strane granice, sustav mora omogućiti da ona reagira brzo, sigurno i koordinirano. Upravo zato Hrvatska mora biti aktivan sudionik razvoja europske civilne zaštite, a ne promatrač“, zaključio je Vešligaj.

Novosti

Dan sjećanja…

Dan sjećanja…

Danas se prisjećamo žrtava Vukovara i Škabrnje te svih onih koji su svoje živote položili za slobodu Hrvatske. Njihova žrtva trajno nas obvezuje da čuvamo vrijednosti na kojima smo gradili našu državu – mir, demokraciju, ljudska prava i solidarnost. Sjećanje na...