BRUXELLES, 3.2.2026. – Zajednička poljoprivredna politika Europske unije donijela je niz mjera koje izravno utječu na svakodnevni život građana, a jedna od najkonkretnijih za djecu i roditelje svakako je „EU Školska shema“. Riječ je o europskom programu kojim se podupire uravnotežena prehrana i zdrave prehrambene navike djece u odgojno-obrazovnim ustanovama, uz istovremeno jačanje distribucije poljoprivrednih proizvoda.

Kroz ovu mjeru, djeci u vrtićima, osnovnim i srednjim školama diljem Europske unije osigurava se distribucija voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, pri čemu se naglasak sve više stavlja na kvalitetu, podrijetlo i nutritivnu vrijednost namirnica.

Dvije ključne promjene: prednost EU proizvodima i manje šećera i masti

Kako ističe zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, program je trenutačno u fazi izmjena, a dvije najvažnije novosti odnose se na:

• davanje prednosti distribuciji proizvoda podrijetlom iz EU-a
• ograničavanje distribucije proizvoda s visokim udjelom dodanih šećera i masti

„Ovim nastojimo zaštititi zdravlje djece i mladih diljem EU-a tako da se iz školske prehrane postupno uklanjaju proizvodi puni šećera i masti, a istovremeno želimo snažnije poduprijeti naše OPG-ovce i poljoprivrednike tako da domaći proizvodi imaju prednost“, poručuje Vešligaj.

Drugim riječima, školsku užinu i obroke sve više bi trebali činiti lokalni i regionalni proizvodi, dok bi se zaslađeni napitci i visokoprerađeni proizvodi trebali povlačiti iz školskih jelovnika u korist svježeg voća, povrća i kvalitetnih mliječnih proizvoda.

Ključna uloga gradova, županija, vrtića i škola

U provedbi „EU Školske sheme“ važnu ulogu imaju jedinice lokalne i regionalne samouprave, koje su najčešće osnivači odgojno-obrazovnih ustanova.

One:

• sudjeluju u organizaciji i financijskoj konstrukciji programa,
• povezuju škole i vrtiće s dobavljačima,
• planiraju provedbu mjere na svom području.

„Ključnu ulogu u svakodnevnoj provedbi i motiviranju djece imaju upravo vrtići i škole, koje ovu mjeru pretvaraju u stvarne obroke i edukativne aktivnosti – od praktičnih radionica do sati posvećenih zdravoj prehrani“, naglašava Vešligaj.

Manje papirologije, više domaćih proizvoda na školskoj trpezi

U izvješćima o provedbi programa za Hrvatsku zabilježene su kritike zbog velike količine dokumentacije i logističkih izazova, što otežava uključivanje većeg broja ustanova i dobavljača, osobito manjih OPG-ova.

Vešligaj stoga najavljuje da će se u pregovorima oko novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2028.–2034. zalagati za:

• povećanje sredstava za „EU Školsku shemu“,
• jednostavnije procedure za sve sudionike,
• jače poticanje uključivanja vrtića i škola u program,
• te bolje povezivanje lokalnih proizvođača i odgojno-obrazovnih ustanova.

„Naš cilj je da domaći i zdravi proizvodi stignu do što više vrtićke i školske djece“, poručuje Vešligaj. „S europske razine pokušat ćemo osigurati okvir s manje birokracije i jednostavnijim pravilima, kako bi se u sljedećim godinama još više škola i vrtića uključilo u ovaj javnozdravstveni program.“

Zaključno ističe da „EU Školska shema“ nije samo poljoprivredna mjera, već investicija u zdravlje djece i razvoj lokalne poljoprivrede, u kojoj Hrvatska ima prostor da bude puno aktivnija – ako se pojednostavi sustav i osigura dovoljno sredstava.