Predstavnici država članica EU u Vijeću danas su izglasali potporu sporazumu EU–Mercosur, čime je nakon 25 godina pregovora otvoren put za njegovo potpisivanje i početak ratifikacije. Hrvatska je glasala za sporazum, dok su Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska bile protiv, a Belgija suzdržana.
Bruxelles, 9.1.2026. – Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj oštro je kritizirao odluku hrvatske Vlade da podrži sporazum za koji smatra da ide „na ruku velikoj industriji i tehnologiji pojedinih zemalja, nauštrb zdrave hrane i opstanka europske poljoprivrede“. Podsjetio je da je mjesecima upozoravao na štetne posljedice sporazuma za europske, a posebno hrvatske poljoprivrednike, koji su u više navrata prosvjedovali u Bruxellesu i drugim europskim gradovima.
Udar na europske i hrvatske poljoprivrednike
Sporazum EU–Mercosur najveći je trgovinski sporazum Unije dosad, kojim se u razdoblju od desetak godina ukidaju carine na veliku većinu roba između EU-a i država Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj). Posebno je osjetljiv poljoprivredni dio sporazuma, koji predviđa dodatne kvote za uvoz goveđeg i peradarskog mesa iz Južne Amerike – 99.000 tona goveđeg mesa uz sniženu carinu te 180.000 tona peradi bez carine, što izaziva snažan otpor europskih farmera.
– Hrvatska poljoprivreda je već godinama na koljenima, a ovim sporazumom dodatno je izlažemo nelojalnoj konkurenciji iz zemalja koje nemaju naše okolišne, radne i zdravstvene standarde – poručio je Vešligaj. Upozorio je da će povećani uvoz mesa i poljoprivrednih proizvoda iz Mercosura dodatno pritisnuti cijene, posebno u sektorima govedine i peradi, gdje su mala obiteljska gospodarstva već sada pod snažnim udarom troškova proizvodnje i birokratskih obveza.
Vešligaj podsjeća da je kao član Kluba socijalista i demokrata u više navrata tražio uvođenje tzv. „zrcalnih klauzula“, prema kojima bi uvoz bio dopušten samo za proizvode proizvedene po istim standardima kao i u EU, no prijedlog nije prihvaćen. „Kad poljoprivrednicima govorimo da moraju poštovati stroga pravila o pesticidima, dobrobiti životinja i zaštiti okoliša, ne možemo istovremeno otvarati vrata uvozu hrane proizvedene pod znatno labavijim uvjetima“, naglasio je.
Vlada na krivoj strani poljoprivrednika
U osvrtu na današnje glasanje država članica, Vešligaj je posebno istaknuo hrvatsko „za“ sporazumu:
„Hrvatska Vlada je još jednom pokazala da joj nije pretjerano stalo do naših poljoprivrednika, kao ni do naše, na koljenima već odavno, poljoprivrede. Kupujući oružje, kao brinemo za sigurnost, a istovremeno uništavamo temelj sigurnosti – hranu.“
Dodao je kako ne čudi da su Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska glasale protiv, s obzirom na snažan pritisak poljoprivrednika i straha od dodatnog urušavanja obiteljskih farmi u tim državama. – Ako zemlje s tako snažnom i razvijenom poljoprivredom jasno vide problem, tim bi više Hrvatska trebala biti oprezna, poručio je.
Sporazum još ide pred Europski parlament
Iako je Vijeće odobrilo potpisivanje sporazuma, EU–Mercosur još uvijek mora proći kroz nekoliko ključnih koraka: potpis, moguće privremeno stupanje na snagu te ratifikaciju u Europskom parlamentu. Europski parlament već je zatražio mišljenje Suda Europske unije o usklađenosti sporazuma s europskim pravom, što može dodatno odgoditi njegovu primjenu.
– Pred nama je još glasanje u Europskom parlamentu i borit ćemo se uporno do samog kraja da ovakav sporazum nikako ne prođe – najavio je Vešligaj. Najavio je da će zajedno s kolegama iz progresivnih klubova i zastupnicima koji dolaze iz poljoprivrednih regija ustrajati na tome da sporazum u ovom obliku ne dobije potporu parlamentarne većine.
Širi kontekst: trgovina, okoliš i prehrambena sigurnost
Sporazum s Mercosurom njegovim zagovornicima predstavlja geopolitički uspjeh – otvaranje najveće zone slobodne trgovine EU-a dosad, jačanje veza s Latinskom Amerikom i smanjenje ovisnosti o drugim tržištima. No za mnoge poljoprivrednike i okolišne organizacije, riječ je o sporazumu koji dolazi u najgorem mogućem trenutku: nakon godina kriza, klimatskih ekstrema, rasta troškova i već prisutnog nezadovoljstva zbog neravnomjerne raspodjele koristi globalne trgovine.
Vešligaj ističe da „europska poljoprivreda nije samo još jedan sektor u tablici, nego temelj prehrambene sigurnosti, očuvanja prostora i života u ruralnim područjima“. Upozorava da će se odluke donesene u Bruxellesu direktno odraziti na opstanak malih gospodarstava u Zagorju, Slavoniji, Dalmaciji i drugim hrvatskim regijama, zbog čega će – kako kaže – nastaviti biti glas poljoprivrednika i ruralnih zajednica protiv sporazuma koji žrtvuje hranu i selo radi kratkoročnih industrijskih interesa.
