Bruxelles, 3.12.2025. – Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj (S&D) upozorio je na razmjere nejednakosti s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju u Europskoj uniji i Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na dostojanstveno stanovanje i život u ruralnim područjima.
Pozivajući se na podatke Europske komisije i Eurostata, Vešligaj ističe da gotovo četvrtina građana i građanki EU živi s određenim ili težim invaliditetom, a gotovo svaka treća osoba s invaliditetom u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. Na razini EU-a, stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom iznosi tek oko 51,3 %, naspram 74,6 % ostalog stanovništva, što jasno ukazuje na trajnu prepreku u pristupu tržištu rada.
U Hrvatskoj je slika još poraznija: rizik od siromaštva osoba s invaliditetom procjenjuje se na oko 2,6 puta viši nego za osobe bez invaliditeta, što potvrđuju i nacionalna izvješća o provedbi europske Strategije za prava osoba s invaliditetom te analize organizacija osoba s invaliditetom.
Ruralna područja: kada su usluge najudaljenije onima kojima trebaju biti najbliže
Vešligaj posebno upozorava na situaciju u ruralnim i brdskim sredinama, gdje je, kako kaže, „najudaljenije upravo ono što bi osobama s invaliditetom trebalo biti najbliže“ – usluge prijevoza, zdravstvena skrb, rehabilitacijske usluge, osobna asistencija i socijalna podrška. Na tu je temu nedavno govorio i u Europskom parlamentu, u raspravi o učincima demografskih promjena i depopulacije na položaj ranjivih skupina.
Jedan od ključnih izazova koje ističe je i stanovanje. Osobe s invaliditetom često žive u neprilagođenim domovima, uz visoke troškove stanovanja, arhitektonske barijere i ograničen pristup uslugama u zajednici. Značajan broj ljudi i dalje živi u institucijama, a ne u vlastitom domu, unatoč europskim ciljevima deinstitucionalizacije i razvoju usluga podrške u zajednici.
„Posebno je teško u ruralnim krajevima, gdje su usluge, prijevoz, zdravstvena skrb i podrška najudaljeniji upravo onima kojima trebaju biti najbliže“, poručuje Vešligaj, naglašavajući da se sve buduće politike moraju promišljati i kroz prizmu teritorijalne jednakosti – grada i sela, centra i periferije.
Od Europskog odbora regija do Europskog parlamenta
Vešligaj podsjeća da se ovim temama bavi godinama, još od mandata u Europskom odboru regija (OR), gdje je kao član izradio stav Europskog odbora regija o Europskoj invalidskoj iskaznici (European Disability Card). Taj je dokument podržao ideju da osobe s invaliditetom u EU imaju prepoznat status i prava pri kretanju između država članica – od pristupa kulturnim i sportskim sadržajima do određenih usluga i popusta – bez potrebe za stalnim „dokazivanjem“ invaliditeta u svakoj novoj državi.
Danas, kao član parlamentarne međugrupe za osobe s invaliditetom u Europskom parlamentu, nastavlja taj rad kroz zagovaranje ambicioznije i provedive Strategije EU-a za prava osoba s invaliditetom nakon 2024. godine, kao nasljednice aktualne Strategije za razdoblje 2021.–2030.
„Želim da nova strategija bude doista sveobuhvatna“, ističe Vešligaj, „što znači da osobama s invaliditetom mora jamčiti pristupačno, priuštivo i prilagođeno stanovanje, deinstitucionalizaciju i kvalitetne usluge podrške u zajednici, kako u gradovima, tako i u ruralnim područjima.“
„Nije samo socijalna politika, nego pitanje dostojanstva“
U poruci povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Vešligaj jasno naglašava da se ova tema ne smije svoditi samo na socijalnu politiku i „dobre namjere“:
„To nije samo pitanje socijalne politike, nego poštovanja temeljnih prava i dostojanstva svake osobe.“
Zato, poručuje, europske i nacionalne politike moraju prijeći put od strategija do konkretnih promjena: uklanjanja arhitektonskih prepreka, ulaganja u prilagođeno stanovanje, širenja mreže usluga podrške, boljih uvjeta rada i zapošljavanja, ali i promjene stavova i stereotipa koji osobe s invaliditetom i dalje guraju na rub društva.
Kao zastupnik u Europskom parlamentu i član međugrupe za osobe s invaliditetom, Vešligaj najavljuje da će i u nastavku mandata povezivati europske ciljeve sa stvarnim životnim iskustvima ljudi na terenu – od velikih gradova do malih, ruralnih sredina u Hrvatskoj i diljem Europske unije.
