Bruxelles, 2.12.2025. – Dan nakon rasprave u Europskom parlamentu o štetnim posljedicama mogućeg trgovinskog sporazuma EU–Mercosur za europske poljoprivrednike, zastupnik Marko Vešligaj (S&D) ponovno je u fokus stavio položaj poljoprivrednika – ovaj put mladih – na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI).

Tema rasprave bila je uloga mladih poljoprivrednika u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i pitanje kako im osigurati stvarne razloge da ostanu u sektoru, unatoč snažnim ekonomskim i demografskim pritiscima.

„6 % za mlade poljoprivrednike ne smije ostati mrtvo slovo na papiru“

Vešligaj je podsjetio na preporuku Europske komisije državama članicama da najmanje 6 % rashoda unutar nacionalnih strateških planova ZPP-a usmjere na pomlađivanje sektora – iz već postojećeg „kolača“ od oko 300 milijardi eura namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju u aktualnom financijskom razdoblju.

Naglasio je, međutim, da bez jasne i obvezujuće odredbe postoji ozbiljan rizik da ta brojka „ostane mrtvo slovo na papiru“:

„Preporuke su važne, ali mladi ne mogu živjeti od preporuka. Ako država ima prostor ignorirati cilj od 6 %, dio njih će to i napraviti. Moramo razmišljati kako taj cilj učiniti obvezujućim ili barem vezanim uz konkretne poticaje i mehanizme nadzora.“

Podsjetio je da mladi poljoprivrednici već godinama upozoravaju na to da poticajne mjere nisu dovoljno predvidive, administrativno su zahtjevne, a nerijetko ovise o kratkoročnim natječajima i promjenama pravila, što dodatno odvraća mlade od ulaska u sektor ili preuzimanja obiteljskih gospodarstava.

Plaće, uvjeti rada i život na selu – ključ za budućnost sektora

Drugi naglasak njegova izlaganja bio je na radnim uvjetima i kvaliteti života u ruralnim područjima. Vešligaj je upozorio da je nerealno očekivati da će se udio mladih poljoprivrednika udvostručiti do 2040. godine, ako se istovremeno ne poboljšaju plaće, sigurnost i kvaliteta života na selu:

„Danas prosječna plaća poljoprivrednog radnika u Hrvatskoj iznosi oko 942 eura, dok je prosjek na razini države 1437 eura. Kad tome dodamo česte manjkove infrastrukture, javnih usluga i sadržaja za mlade u ruralnim sredinama, jasno je zašto nam mladi odlaze.“

Istaknuo je da nova pravila ZPP-a i nacionalne politike moraju puno snažnije staviti u fokus radna mjesta, dostojanstven dohodak i uvjete života – od pristupa vrtićima, školama, zdravstvenim uslugama i javnom prijevozu, do digitalne povezanosti i kulturnih sadržaja.

„Ako mladi vide da će raditi više za manju plaću, s manje sigurnosti, bez vrtića za djecu i bez ikakvog sadržaja u svojoj zajednici, teško ćemo ih uvjeriti da je poljoprivreda perspektiva, ma koliko im pričali o strategijama, vizijama i mjerama“, upozorio je.

Od Mercosura do svakodnevnog života obiteljskih gospodarstava

Vešligaj je u raspravu unio i širi kontekst jučerašnje plenarne debate o sporazumu EU–Mercosur, u kojoj je isticao da bi nekontrolirano otvaranje tržišta za poljoprivredne proizvode iz Južne Amerike, uz slabije ekološke, socijalne i radne standarde, moglo dodatno ugroziti položaj europskih proizvođača – a time i mladih koji tek planiraju preuzeti ili pokrenuti gospodarstva.

Sada je naglasio da se poljoprivredna politika, trgovinska politika i ruralni razvoj ne mogu promatrati odvojeno:

• sporazumi poput Mercosura izravno utječu na konkurentnost i sigurnost prihoda europskih poljoprivrednika
• ZPP, ako ne osigura dovoljno sredstava i pravih instrumenata za mlade, neće zaustaviti demografsko pražnjenje sela
• bez ulaganja u ruralnu infrastrukturu i javne usluge, ni najbolji poticaji za mlade poljoprivrednike neće biti dovoljni

U završnom dijelu obraćanja, Vešligaj je pozvao na jače povezivanje mjera za mlade poljoprivrednike s drugim EU politikama – od kohezijske politike i ulaganja u infrastrukturu, do obrazovanja i digitalizacije – kako bi se stvorila konzistentna slika budućnosti života i rada na selu.

„Ako želimo da mladi vide svoju budućnost u poljoprivredi, moramo im pokazati da se njihov rad cijeni – plaćom, sigurnošću, pristupom uslugama i jasnim pravilima igre. Tek tada ćemo moći govoriti o stvarnom pomlađivanju sektora, a ne samo o ciljevima u dokumentima.“

Kako je zaključio, rasprave u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj moraju biti odraz stvarnih problema na terenu – od Međimurja i Slavonije do drugih ruralnih regija u Europi – te voditi prema konkretnim izmjenama pravila ZPP-a koje će mladim poljoprivrednicima dati više od simbolične podrške.